Blagdan Velike Gospe: Zašto i od kada slavimo taj dan?

Tisuće i tisuće vjernika svake godine na isti datum, 15. kolovoza, hodočaste u brojna marijanska svetišta diljem Hrvatske kako bi kroz molitvu i euharistijska slavlja, praćeno procesijama i festivalima, proslavili Marijino uznesenje na nebo.

Svake godine tisuće vjernika hodočaste u marijanska svetišta od kojih su najpoznatija Marija Bistrica, Sinj, Aljmaš, Trsat, Voćin i Krasno, kako bi kroz molitvu i euharistijska slavlja, na svetoj misi, proslavili Veliku Gospu, dan koji se slavi kao Marijino uznesenje na nebo.

Velika Gospa slavi se u mnogim državama, ali u svemu prednjače Europa i Južna Amerika. Prema katoličkoj teologiji, 15. kolovoza Marija, majka Isusa Krista, uznesena je dušom i tijelom na nebo, a taj je nauk 1. studenoga 1950. godine proglasio i tadašnji papa, Pio XII.

Velika Gospa je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj, a na taj se dan katolički se vjernici prisjećaju dogme svoje vjere. Naime, Katolička crkva vjeruje u četiri istine, odnosno dogme, o Blaženoj Djevici Mariji, a to su: da je ona Bogorodica, djevica, bezgrešno rođena i dušom i tijelom uznesena na nebo.

Naj dan Blažena Djevica Marija, kako vjeruju vjernici, dušom i tijelom, po završetku svog zemaljskog života, uznesena je u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom.

Prema vjerovanju katolika, zapravo je riječ o završnici njezina Bogu predanog života, a to je vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Stoga upravo na dan kada je ona uznesena na nebo mnogi kreću prema najpoznatijim marijanskim svetištima, a neki vjernici se odlučuju hodočastiti.

Marijanska svetišta dio su kulture uglavnom Rimokatoličke crkve, koja su posvećena Gospi. Ona obilježavaju ukazanje ili čudo, koje se pripisuje Djevici Mariji, stoga se upravo na to mjesto vjernici dolaze moliti Gospi.

 

Oluja.info

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com