Bosanci traže trešnje, a nostalgični Hercegovci bajam

Neuobičajeno duga, suha i oštra zima ostavila je traga i na podizanju višegodišnjih nasada – voćnjaka, maslinika i vinograda. Za hladnih zimskih mjeseci radili su uglavnom strojevi na kultiviranju krša i pripremama zemljišta za sadnju smilja, dok su višegodišnji nasadi čekali povoljnije vremenske prilike. Što se ove sezone traži – sadi, pitali smo Slavka Kordu, direktora tvrtke „Dominant“ iz Gabela Polja u čapljinskoj općini:

„Bio je u prosincu jedan period kada su ljudi, intenzivno kupujući sadni materijal, podizali nasade, slijedio je siječanj s niskim temperaturama kada je sve stalo, sve zamrlo, a proces se pokrenuo tek početkom ožujka. Bosna je ta koja u kupovini prednjači, naročito u trešnjama na patuljastim podlogama. Trešnja se i ove godine pokazala kao izazov s obzirom na europsku tražnju za tim proizvodima. Mislim da je tu prednost BiH što ima kako se to kaže, ruku za berbu, što Europi fali, mada će i nama to uskoro biti jedan od osnovnih problema. Neće biti dovoljno radnika za branje i slične poslove“, kaže Korda, te na upit – odakle su kupci nastavlja:

„Najviše s područja Doboja, pa do Bijeljine, Tuzla, Gradačac i okolna mjesta. Problem je što te trešnje, te gizele, u rasadničarstvu kod njih zbog klime, teže uspijevaju. Kod nas su rezultati na tim specifičnim podlogama bolji, kupci s tih područja znaju da imamo kvalitetne podloge i dobre sorte, pa iz godine u godinu sve više traže naše sadnice trešnje.

Što se još traži?

-Mogu reći da se više nego ikada tražio bajam, a nešto bolja tražnja za razliku od prošlih godina, bila je za breskvama i nektarinama. Ostali sadni materijal – šipak, smokva, jabuka…, kretao se u standardnim okvirima. Tražnja za kruškom bila je u malom porastu, ali to su još uvijek male količine. Naše područje ima problema sa štetnikom, tzv. kruškinim pikcem, treba dobro poznavati agrotehničke mjere da bi njezin uzgoj bio uspješan. Lozni cijepovi, mislim da je tražnja bila čak u padu u odnosu na prošlu godinu.

Cijene sadnog materijala?

-Cijene se u zadnjih desetak godina bez oscilacija. Sadnice na uvoznim podlogama GF i gizele itd., ono što mi plaćamo po jedan euro komad pri uvozu, to mora biti skuplje, a ove standardne podloge na kojima radimo breskve i jabuke, to je nešto jeftinije, uglavnom u rasponu od 4 – 7 KM, plus PDV. Kontejnirane sadnice su od 7 – 10 KM. U tom rasponu su i cijene agruma, šipak, smokva, dok su lozni cijepovi od 1,8 do 2 KM. Sadnice bajama su 5 KM…

Na osnovu zapažanja iz jednog od vodećih proizvođača sadnog materijala ne samo u dolini Neretve nego i u cijeloj BiH, može se kompletirati slika tražnje, odnosno sadnje. Dakle, trešnja je u trendu, dok su nostalgični Hercegovci vraćajući se roditeljskim ognjištima ‘otkrili’ bajam (badem), čiji je uzgoj manje zahtjevan od primjerice masline i sličnih mediteranskih kultura.

Tekst i foto: D. Musa | radio-capljina.com