Evo koliko jedna osoba za vrijeme svog “pušačkog staža” potroši novca na cigarete

Ako uzmemo da kutija cigareta u prosjeku košta pet konvertibilnih maraka i taj broj pomnožimo sa brojem dana u godini, dobijemo brojku od 1.825 KM. To važi za one pušače kojima je jedna kutija cigareta dnevno dovoljna. Ukoliko ovu sumu ponožimo sa 40, koliko naprimjer traje radni staž, onda jedan pušač u prosjeku za to vrijeme na cigarete potroši 73.000 KM.

Prostom računicom može se doći do podatka da za svog “pušačkog staža” jedna osoba u pepeo i dim pretvori jednoiposoban stan u Sarajevu. Mnogi pušači zasigrno su razmišljali o tome da prestanu konzumirati cigarete, a rijetkima je to zaista i pošlo za rukom.

Prof. dr. Mevludin Hasanović, šef Odjeljenja za socijalnu psihijatriju na Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli, kazao je za Faktor da nema baš često priliku čuti da ljudi zaista hoće prestati pušiti.

-Često me pitaju šta ja mogu učiniti za njih da bi prestali sa konzumiranjem cigareta. A onda ih pitam šta oni mogu učiniti za sebe. Kada im kažem da prestanu pušiti, obično je reakcija: “Jao, nemojte to. Samo mi je to od života ostalo” – kazao je dr. Hasanović.

Prema njegovim riječima, to je jedna “potpuno obrnuta dimenzija gledanja” na prestanak pušenja. Doktor navodi kako pacijentima, tokom razgovora, pokaže kutiju cigareta koju obično imaju ispred sebe i navodi ih da zaista pročitaju ono što na njoj piše.

-Kažu da znaju šta piše, ali ustvari ne znaju. Onda uzmem kutiju i kažem im da pročitaju preda mnom “Pušenje ubija”. Pitam ih da li žele da se ubiju? Piše i da pušenje šteti njima i njihovoj okolini. Pitam ih da li žele da naškode sebi i svojoj okolini, pa kažu da ne žele. Pa zašto onda pušite? I tako počinje dijalog koji treba biti motivacijskii u jednom dijelu u kojem ljudi izađu iz stanja neodgovornosti prema sebi i svom životu – istaknuo je sugovornik.

Sljedeće pitanje o kojem razgovara sa svojim pacijentima je ekonomska šteta koju čine zbog pušenja. Doktor navodi kako netko tko puši kutiju cigareta dnevno, kada uzme u obzir cijenu i broj dana u godini, na kraju dođe do računice da otprilike dvije svoje mjesečne plaće “pretvori u plamen i dim” i to, kako je kazao, s ćeifom.

-Ako uzmemo u obzir koliko je, naprimjer, stanovnika u Tuzlanskoj županiji, te oduzmemo broj djece i oko 50 posto odraslih koji ne puše, kako ukazuje statistika, pa to pomnožimo, dobijemo basnoslovne cifre koje mi za godinu pretvaramo u dim samo zato što imamo osjećaj lažnog smirenja i lažnog ćeifa. Cigarete ustvari ne smiruju, već to rade prividno. Jer da smiruju, onda ljudi ne bi pušili 20-30 komada dnevno – kazao je dr. Hasanović.

Dodao je da pacijentima, nerijetko, preporučuje i alterantivne tehnike za prestanak pušenja.

-Najčešće preporučujem da uzmu žvakače gume nikorete i flastere, te da tako onda sebi “podižu” nikotin, a da izbjegnu sve štetne sastojke, kojih u cigaretama ima oko 150. Ono što je karakteristično u svjetskom trendu u borbi protiv pušenja je da na kutijama cigareta imaju fotografije teških oboljenja kao što su karcinomi pluća, jednjaka i tako dalje, i na taj način ljudi se pokušavaju obratiti – naveo je.

On, kako je kazao, sa pacijentim razgovara i o tome koliko u obitelji imaju osoba koje su oboljele zbog posljedica pušenja, ali i onih koje su na kraju i preminule.

Najteže je, naveo je, ljudima koji su u ranom periodu života počeli pušiti, te njihov organizam zahtijeva određeni nivo nikotina koji “moraju” podmiriti najmanje kutijom ili dvije cigareta.

Ima čak pacijenata koji puše i po pet kutija cigareta dnevno. Dokazano je da, ako bi čovjek ispušio 80 cigareta, jednu za drugom u kontinuitetu, bez prestanka, da je to količina nikotina koja sigurno izaziva smrt. Međutim, ljudi to razgode na 24 sata, ali tijekom vremena sve to što se dešava u organizmu stvara ogromnu štetu – istaknuo je.