FOTO: Ekološka bomba iz Brotnja prijeti dolini Neretve i cijelom Jadranu!

Za potrebe nekadašnje mostarske Tvornice glinice, prije tridesetak godina u jednoj prirodnoj uvali u blizini MZ Dobro Selo, općina Čitluk, na površini većoj od 700.000 četvornih metara, sagrađeno je prostrano odlagalište tzv. “crvenog mulja”, piše brotnjo.info.

To je tekućina koja sadrži vrlo opasne tvari što nastaju pri izluživanju boksita, tj. pri procesu obogaćivanja te aluminijeve rude i njezinoj pretvorbi u glinicu – čisti aluminijev oksid.

Deponija je sagrađena uz blagoslov ondašnjih državnih vlasti i komunističkih moćnika, a mimo volje mještana tog kraja.

Strah mještana

Dok je Tvornica glinice radila,”crveni mulj” se zajedno s vodom visokotlačnim crpkama kroz cijevi izbacivao u deponiju. Njegova površina uvijek je trebala biti pokrivena slojem vode jer pri isušivanju vjetar raznosi otrovnu prašinu ugrožavajući zdravlje ljudi, biljaka i životinja. A kako se to što često događalo, mještani Dobrog Sela mnogo su puta bezuspješno prosvjedovali tražeći da se zaštiti njihovo zdravlje i okoliš. U Domovinskom ratu nestala je čak i zaštitna ograda, granate su oštetile Tvornicu glinice, cjevovod i dijelove deponije, zbog čega su dijelovi deponije potpuno suhi.

Nažalost nije rijetkost da domaće životinje upadnu u otrovnu lužinu!

Mještani Dobrog Sela, ali i susjednih mjesta već godinama udišu prašinu koju s deponije vjetar raznosi po njihovim kućama, povrtnjacima, vinogradima… Treba otvoreno reći da je deponija crvenog mulja u Dobrom selu u pravom smislu “ekološka bomba” za bližu i daljnju okolici, za floru i faunu, za površinske i podzemne vode, pogotovo iz razloga što je locirana na kraškom terenu i neposredno iznad doline Neretve. Naime, u slučaju jačeg potresa, ratnih razaranja i granatiranja kakva je već bilo, ili pak sabotaže, može doći do pucanja podloge (košuljice) deponija i prodiranja “žive sode” u podzemlje, što bi izazvalo nesagledive posljedice i ekološku katastrofu. Budući da je bivša Tvornica glinice u Baćevićima kod Mostara godišnje proizvodila oko 300.000 tona crvenog mulja, za dvadesetak godina u bazene Dobrog sela odloženo je oko šest milijuna tona opasnog otpada.

Ugroženo zdravlje

Kako bi se realno, objektivno i stručno utvrdili i sagledali svi problemi vezani uz deponiju, sredinom 1994. OV Čitluka zatražilo je izradu opsežne studije o deponiji “crvenog mulja” s podacima o kemijskoj, rendgenskoj, minerološkoj i radioaktivnoj analizi uzoraka i njihovu utjecaju na živa bića. Nakon što je na Institutu ‘Ruđer Bošković’ u Zagrebu obavljena analiza, utvrđeno je da je “crveni mulj” opasan iz više razloga. Prvo jer sadrži do 3 posto “žive sode” (natrijeve lužine) tako da je bazičnost vrlo visoka (pH 13).

Drugo, stoga jer je u obliku suspenzije s 250 g suhe tvari po svakom litru vode pa tako deponiran predstavlja trajni rezervoar “živog blata” koloidnih svojstava, dubine 10 do 15 metara, što predstavlja velik tehnički problem i za njegovu eventualnu sanaciju.

Treće, deponija crvenog mulja djeluje štetno na okoliš zbog dokazanog prisustva radioaktivnih elemenata, kao što su torij, radij i uran, što se uporno prešućivalo.

Radionukleidi koje s prašinom vjetar raznosi, preko biljne i životinjske hrane dospijevaju o organizam čovjeka i vremenom se nagomilavaju u masnom tkivu. Unatoč brojnim zahtjevima, upozorenjima i prosvjedima Dobroseljana, osim obećanja, do sada nije ništa učinjeno.

 
 
 Autor: Brotnjo.info

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com