Hercegovački maslinari u hodu uče i ruše mitove: Maslina ljubi vodu, reže se u proljeće, idealne sorte nema
Svi oni koji pamte početke maslinarstva u Hercegovini prije petnaestak godina, sjećali se i poslovica tipa „maslina je majka, a loza žena“, zatim „maslina trpi sušu“, pa „maslina se reže kad i loza“ itd. Nakon razgovora s mr. sc. Aidom Kohnić, iz čapljinske tvrtke „Dušica“ d. o. o., koja je svojevrsna dobra vila maslinara, dođete do zaključka da su sve naprijed navedene teze bile pogrešne. Sreća maslinari brzo uče. Za početak, evo što mr. sc. Kohnić kaže o navodnjavanju:
„Nas u Hercegovini najviše pogađa suša, zime zadnjih godina nisu jake, nema snijega, rizik su jedno kasni mrazevi. Međutim, maslini treba pametno navodnjavanje. Suša se više ne događa samo u sedmom i osmom mjesecu, ona nam se događa već u petom mjesecu, a to je faza cvjetanja maslina. Na navodnjavanju treba poraditi, više se uopće ne smije postavljati pitanje – treba li maslini voda. Jedinoj maslini kao i cijelim maslinicima treba voda! Uz navodnjavanje imaju folijarne prihrane s kojima možemo uključiti sredstva za zaštitu bilja. Imamo i ekološko osviještene maslinare koji za zaštitu koriste samo bakar i sumpor“, naglašava mr. sc. Kohnić, te na upit koliko su ti maslinari učinkoviti, nastavlja:
“Rezidba je jako važna, tu se griješilo. U zadnjih nekoliko godina ispravljamo greške. Znači rezidbu masline ne možemo raditi kada režemo lozu, jabučasto ili koštičavo voće niti ih režemo ni na takav uzgojni oblik. Maslina se reže tek u trećem i četvrtom mjesecu, čak i kad maslina izbaci resu, pa i kad se oplodi. Međutim, ovdje moram naglasiti jednu objektivnu činjenicu, u velikim maslinicima nužno je ranije početi rezidbu već u veljači, kako bi se stiglo blagovremeno završiti posao. Maslina je specifična biljka ona kad je obrana, jedanaesti, dvanaesti mjesec, tek tada počinje raditi diferencijaciju rodnih pupoljaka i diferenciranje rodnog prirasta. Jabučasto i koštičavo voće to završe do kraja godine, dok maslina s diferencijacijom započinje nakon berbe koncem godine i nastavlja u sljedećoj kalendarskoj godini, a to su treći i četvrti mjesec.“, kaže mr. Kohnić, te naglašava:
“Ja bi maslinarima preporučila da ne žure, ima vremena mogu se informirati kod agronoma u koje imate povjerenje. Na rezidbi se griješilo, a evo kako se griješilo, kad vi maslinu obrežete u prvom ili drugom mjesecu, kad režete lozu i voće, vi sigurno kidate potencijalno rodne grane. Masline ja spororastuća, ako ste odredili da raste sporo bez puno vode i puno gnojiva, ona u jednoj godini vrlo malo naraste i upravo taj prirast u jednoj godini nesmotren ili nestručan rezač odreže, pa tako imamo maslinu koja se stalo održava na istoj visini i istoj širini krošnje, a poenta je da imamo dobru maslinu, dobro stablo u dobroj kondiciji kojem ne fali ništa, od gnojiva do ostale agrotehnike. Tek tako se može uzgojiti dobro šampionsko stablo koje će davati optimalni urod i na kraju blagovremenom preradom ekstra djevičansko ulje.”
Kažete, griješilo se u rezidbi, griješilo se kažu i kod izbora sortimenta?
Kad je počela priča s maslinama onda je bila glavna sorta oblica. Vjerujte mi ljudi su sadili samo neka se zove maslina, a to je bila upravo oblica. Onda smo nakon nekoliko godina, upoznali jednu lošu osobinu kod te naše oblice, a to je alternativna rodnost. Oblica dobro rodi tek svake treće čak i četvrte godine, a to nije poenta intenzivnog maslinarstva, pa smo onda počeli ubacivati nekoliko pratećih sorti kao što su leccino, istarska bjelica, lastovka, buža…, to su sve također dobre sorte. No, u ovih petnaest godina intenzivnog maslinarstva vidjeli smo da čak i ove talijanske sorte kao što je leccino, znaju biti varalice sorte. Recimo leccino redovito rađa, ali je jako osjetljiv na nedostatak vode, pa mu je to mana. Mi sada u rasadnicima imamo istarske, odnosno hrvatske sorte, španjolske sorte, francuske sorte, ali opet nemamo univerzalne, nemamo idealne sorte, mi Hercegovci na osnovu iskustva kroz ovih petnaest godina, moramo težiti stvaranju optimalnog sklopa, kako bi postigli simbiozu stalno rađajućih i dobro rađajućih maslina.
Inače, sadnice masline se i dalje odlično prodaju, tako da se i ove sezone mogu očekivati novi hektari maslinika u Hercegovini. Magistrica agronomije Kohnić kako bi bila u toku, za ovu sezonu je nabavila španjolske sorte gustog sklopa, da praktično vidi kako će se one ponašati u našim uvjetima.
Tekst i foto: Književno-novinarski studio “Musa”