Manji proizvođači odustaju, veći proizvođači koji su u kreditima zabrinuti zbog smilja
Hercegovci su, kako im je i rečeno prije dvije godine preorali brda i doline i zasadili plantaže smilja, no sada nemaju gdje sa njim. Trenutno u Hercegovini kažu smiljari, ima oko 50 milijuna sadnica smilja koje na plodnom i sunčanom tlu rastu kao iz vode. U sadnju se ušlo neplanski, bez prave potpore struke i države i bez obuke ljudi koji su navikli saditi duhan, lozu, trešnje, ali ne i ljekovito bilje.
Danas u Hercegovini nitko od “ozbiljnih igrača” koji su seljake nagovorili na krčenje vinograda i sadnju smilja ne želi otkupiti svježu masu po realnim cijenama. Cijena smilja, kako su ga prošle godine zvali “hercegovačkog zlata”, oborena je na 1 konvertibilnu marku iako na svjetskom tržištu litra ulja od ovog bilja košta kao i prije dvije godine. U problemu su i prerađivači jer nisu prodali ulje i nemaju novaca za nove otkupe. Država sve gleda i šuti.
Prerada smilja
Problem pokušavaju riješiti veliki i mali proizvođači okupljeni u Grupaciju proizvođača i prerađivača smilja pri Gospodarskoj komori Federacije. I jučer je održan sastanak, no izostali su oni koji su donijeli u Hercegovinu ideju o smiljarstvu, kao i oni koji imaju najveće kapacitete za otkup smilja. Došli su proizvođači, njih na desetine koji imaju desetine zasađenih hektara i vlasnici malih destilerija koji računaju na svoju, ali i zaradu svojih komšija. Riječi se nisu birale, ali rezultata nakon sastanka nije bilo.
Predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja Dinko Dujmović kazao nam je nakon sastanka da će u srijedu na proširenom sastanku Upravnog odbora grupacije pokušati pronaći rješenje kako nitko ne bi bio oštećen.
Dujmović priča kako je trenutno najrealnije rješenje da se ogromne količine smilja prerade i pokušaju naknadno prodati. Grupacija predlaže da se između destilerija i proizvođača koji ne mogu platiti destiliranje postigne sporazum o uslužnom destiliranju u plaćanju u ulju.
-Grupacija je uz potporu Komore zagovornik osnivanja banke eteričnih ulja. Obzirom da smo mlada organizacija, osnovani smo prije šest mjeseci, nismo to stigli uraditi. Da smo tako nešto uradili i prije krenuli sa radom sada ne bi imali problem, kaže Dujmović i dodaje kako očekuje veću potporu Vanjskotrgovinske komore BiH i bh. veleposlanstava u svijetu koji bi mogli iz Hercegovine poslati pravu sliku ka stranim kupcima budući da je ona već uništena. Priča Dujmović kako su pojedinci koji su pokušavali prodati ulje u svijetu kod stranih kupaca stvorili sliku da je došlo do hiper produkcije na području regije Hercegovina i da imamo viškove na desetine tona ulja što nije istina i ne odgovara činjenicama. Poziva proizvođače da se strpe i postignu bilo kakav dogovor sa najbližom destilerijom kako smilje ne bi ostalo neobrano na plantažama. To bi, kaže Dujmović značilo da će smiljarstvo, kao i mnoge ranije kulture u Hercegovini zamrijeti bez obzira na uložene milijune. Ponovio je i kako je Grupacija formirana na dobrovoljnoj bazi što znači da nemaju mehanizme kojima bi uticali na cijenu. Pozvao je i federalno ministarstvo poljoprivrede da pomogne i planira potporu za smiljare u narednoj godini.
Veliki gubitak
Sa druge strane proizvođači kažu kako nema vremena za čekanje i kako smilje svakog dana gubi na masi, a oni samim tim gube zaradu.
Stanko Puce iz Kruševa čija obitelj ima zasađeno 130 tisuća sadnica priča kako svakodnevno gube novac jer smilje sa toplim danima gubi na masi. Priča i kako on i njegova obitelj neće moći nastaviti sa ovim poslom ukoliko cijena padne ispod 2,5 maraka.
-Nemojte dozvoliti da se daje naš trud u bescjenje jer ćemo dogodine morati zaorati. Nemoguće je raditi ispod 2,5 km jer ne možemo opstati uz manju cijenu, kaže Puce i dodaje kako smilje mora početi brati ali kako u Hercegovini kao i uvijek svako gleda samo svoj interes i na kraju će svi biti na gubitku.
Na sastanku je zaključeno i da će svi koji se misle ozbiljno baviti ovim poslom morati uraditi ocjenu kvalitete i certificiranje.
Stejepan Vištica iz Ljubuškog već treću godinu je u poslu sa smiljem, ima nasad na oko 12 hektara zemlje i manju destileriju za vlastite potrebe.
-Već dvije generacije ulja imamo u podrumu i zablokirani smo. Sada dolazi jedna velika žetva koja financijski mnogo košta…Ja nemam čime platiti žetvu jer nisam prodao ulje, kaže Vištica. Kupaca za ulje nema, jer tvrdi da se u prošloj godini nije vodilo računa o kvaliteti smilja i prerađivalo se sve.
-Rješenje je prodati ulje ali je veliko mešetarenje jer nakupci hoće tri ili pet puta veću zaradu od proizvođača, rekao je Vištica. Na upit boji li se da će morati preorati nasade kaže kako o tome ne razmišlja jer ima uložene ogromne novce u nasade smilja.
Istog stava je većina većih proizvođača koji su u posao krenuli podižući kredite i ulažući na desetine tisuća maraka, dok su pak manji proizvođači kojih je na stotine već počeli odustajati.
Piše: Vanja Bjelica-Čabrilo, dogadjaji@dnevni-list.ba