NEUM ZAKORAČIO U NOVU TURISTIČKU SEZONU Krešić: Oživljavanje zaleđa dat će Neumu novi turistički zamah

U ekonomski i politički nestalnim da ne kažemo nestabilnim vremenima, turizam često zna biti predstavljan kao grančica spasa.

U našim krajevima, ona grana gospodarstva za koju se vlast hvata kada zemlju uvali u gospodarski glib. No, je li turizam uistinu toliko jak i što bi trebalo poduzeti da on zaista postane čvrsta a ne periodična i lako lomljiva grančica, političke elite baš i ne znaju.

Super je kada po završetku uspješne sezone, mogu ponosno izbaciti nabijene brojke, no tko je zapravo taj koji određuje mjerila uspješnosti sezone, i je li ona prethodna jedini relevantan pokazatelj uspješnosti iduće? Pogotovo u zemlji koja ni u čemu ne postiže relevantnu cifru, kako u stopi BDP-a, tako ni u broju stanovnika.

Na to, a i na mnoga druga pitanja vezana uz razvoj turizma i turističkog potencijala kako BiH tako i lokalnih sredina, odgovor najbolje znaju oni koje se premalo sluša. Struka.

Nema turizma bez umivenog mjesta

To nam potvrđuje i Davor Krešić, predsjednik Udruge turističkih djelatnika Općine Neum te menadžer prodaje neumskog hotela „Sunce“ s kojim smo razgovarali upravo o stanju turizma i turističke svijesti u možda najpotentnijoj turističkoj općini u BiH, općini Neum.

Krešić tako za Dnevnik.ba ističe kako se nažalost oNeumu još uvijek ne može govoriti kao o poželjnoj turističkoj destinaciji jer za to nisu ispunjeni temeljni infrastrukturni preduvjeti o kojima se u drugim jadranskim destinacijama više i ne priča. To su prije svega prometna povezanost Neuma sa unutrašnjošću, a onda i prometna uređenost u samom gradu, počevši od cesta, nogostupa, šetnica, plaža, sadržaja za djecu koji ne postoje, što je nonsense s obzirom da je Neum prije svega destinacija obiteljskog turizma.

Turizam kako Krešić navodi nije sam sebi svrha već svoje temeljno poslanje ostvaruje u kvalitetnijem životu prije svega lokalnog stanovništva a tek onda i turista koji ga posjećuju. Upravo zato, bez prilagođavanja NeumaNeumljanima ne može doći do nekog kvalitetnijeg turističkog zamaha.

„Ne trebamo gajiti iluzije o destinacijskom menadžmentu, održivom razvoju i nekim većim ciljevima dok ne riješimo osnovne preduvjete za to. A to su umiveno mjesto i red.“ – ističe Krešić.

Ciklo turizam kao jedna od mogućnosti

Upravo ovih dana u susjednoj je Hrvatskoj završena velika biciklistička trka, Tourof Croatia koja je uz sportski aspekt okupivši bicikliste iz cijelog svijeta napravila i ogromnu turističku reklamu Hrvatske. Utrku su uz to što je bila jedna od top vijesti svakog središnjeg Dnevnika u Hrvatskoj, prenosile i sve vodeće svjetske TV postaje. Dokaz je to planskog i svrhovitog ulaganja u turizam, ali i ogromne popularnosti prije svega ciklo turizma kao takvog.

Na tom tragu razmišlja i naš sugovornik koji baš u ovoj vrsti sporta vidi veliki turistički potencijal razvoja cjelokupnog neumskog zaleđa. „Cikloturizam okuplja sve veći broj inozemnih turista visoke platežne moći, a mi imamo praktički dovršenu infrastrukturu Ćirine staze gdje se uvezuju Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Crna Gora.“ – napominje Krešić.

Tako dolazimo do paradoksalne situacije da uslijed nedostatka sveopće infrastrukture, imamo jednu dovršenu sportsko-turističku, no još uvijek nismo dovoljno svjesni njezinih prednosti.

Oživljavanjem zaleđa do turizma i povratka

Moglo bi se reći kako su sunce i more prestali biti isključivi turistički hit zajedno sa prestankom emitiranja Baywatchate skidanjem fokusa sa bikinija kao „it“ faktora oslobođenja ženstvenosti na koncept „manje je više“ pa i na bourkini.

Bourkinije u Neumu poprilično popularan, no ovo sa manje je više, nekako ne ide. U prilog tome buči i konstantna gradnja i dogradnja ionako već prekapacitiranih smještajnih jedinica što je odavno prevladan ali i u svijetu odbačen sustav. Kvantitativan je i traje kratko, a ostavlja trajnu štetu. Kako po estetiku i ekologiju tako i po kvalitetu života i turističke ponude.

Krešić ističe kako današnji turisti teže suštoj suprotnosti onoga što današnji Neum nudi, moderan turist bježi od gradskih gužvi i natrpanih plaža te teži kombinaciji odmorišnog i aktivnog turizma, a taj bi im spoj u najsavršenijem mogućem obliku moglo pružiti baš neumsko zaleđe.

Svojim zemljopisnim karakteristikama, ali i bogatom prirodnom, kulturnom i povijesnom baštinom zaleđe bi uz odgovarajuću valorizaciju pored mora vrlo lako moglo postati okosnicom razvoja neumskog turizma. U tom smislu, Krešić osobito ističe primjer Imotske krajine koja je poticala razvoj kućica za odmor sa bazenima u skladu sa autohtonom arhitekturom, te doživjela pravi turistički i gospodarski procvat.

„Oživljavanjem zaleđa, vratili bi i mlade ljude na selo koji bi u turizmu sigurno prepoznali značajnu financijsku korist, ali i puno kvalitetniji život od onoga koji vode u Neumu.“ – zaključio je Krešić.

Na ovaj bi se način i lijepo zaokružila jedna priča, ne samo o turizmu nego i ostanku, opstanku i održivosti i to u kraju koji sve više nestaje a posjeduje sav potencijal za napredak. Kako bi se on pak prepoznao i iskoristio, struku treba postaviti iznad politikanstva.

S time zaokružuje i priču predsjednik Udruge turističkih djelatnika Općine Neum, Davor Krešić koji kada je riječ o turizmu sigurno ima puno toga za reći, a ne bježi ni od komentara na trenutni odnos vlasti prema sektoru od kojega će prema nekim predviđanjima kroz idućih desetak godina živjeti preko 100 000 Bosanaca i Hercegovaca.

Na tom planu Krešić ima veća očekivanja od lokalne nego od državne vlasti koja se već pokazala kao nepouzdan partner.

„Lokalna vlast svakako može napraviti više direktnih koristi koje se mogu implementirati odmah za razliku od državne vlasti od koje je već iluzorno očekivati da smanji stopu PDV-a, uvede jedinstveno državno ministarstvo turizma, vrati lokalne turističke zajednice…“

Nadati se nečemu takvome od države zavaravanje je sebe samih, zato se bolje okrenuti onome gdje smo i sebi samima, tako da ni o kome ne ovisimo poručuje Krešić.

Naposljetku, gdje se Neum nalazi sada, i gdje će se nalaziti za pet ili deset godina, nije ničija odgovornost više nego naša vlastita.

Nikolina Lovrić | Dnevnik.ba

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com