Pčelari čekaju proljeće k’o ozebao sunce
Za mediteransku Hercegovinu sibirski minusi, pa kiša, blokirali su i južno-hercegovačke pčelare, koji bi rado detaljnije pregledali svoje košnice. Nestrpljivi i zabrinuti prepričavaju vijesti iz drugih krajeva, posebice ako kao u Srednjoj Bosni govore o stradanju pčela, usput svode račune za prošlu i prave planove za narednu sezonu. Prenoseći razmišljanja pčelara Slaven Cvitanović, predsjednik udruge „Pčela“ Čapljina, kaže:
„Pčelari polako sumiraju zimske gubitke i probleme koje su im donijele protekle dvije loše pčelarske godine. Čekamo malo ljepše dane da možemo ući u pčelinjake. Prilično smo nervozni jer ne znamo što ćemo zateći. Pčelari koji su manje hrane ostavili u košnicama su s razlogom zabrinuti.Dugo je trajalo hladno razdoblje, puna dva mjeseca, pa i pčele koje su imale hrane u košnici, ali do nje nisu mogle doći isto su mogle nastradati. Sve skupa može se reći – čekamo proljeće k’o ozebao sunce“, kaže Cvitanović, koji na opasku – pčelari dakle, još nemaju uvid u stanje u košnicama nastavlja:
„Svi mi dobro znamo što smo uradili, što smo ostavili u košnici, pa možemo procijeniti što ćemo zateći u košnici. Nema nam druge nego čim dođu lijepi dani prionuti poslu, da oni koji su ostavili manje, odnosno oni koje je zima iznenadila, stave pogače, namire dodatnu hranu, da krenemo raditi u pčelinjaku.
-Bilo je dosta pritužbi na prošlu sezonu, kakva je ona doista bila?
-Moram reći da već dvije godine nemamo baš pohvalne rezultate. Svi se nadamo da će ova iduća sezona biti bolja. Proljeće nam je bilo ćudljivo, nismo imali lijepa vremena u kontinuitetu. Prošle su hercegovačke paše, otišli smo prema livadi i vrijesku, ni tamo se nismo proslavili. Zazimili smo košnice, oni koji su ostavili malo bolje hrane, sigurno se na proljeće mogu nadati boljem stanju u košnicama“, koji na upit o plasmanu meda nastavlja:
„Svi mi imamo neke svoje mušterije, svoje tržište. Pčelarstvo je specifično i med kao proizvod kao i drugi proizvodi od pčela, jer se još uvijek što se kaže mogu prodati na kućnom pragu. Nered na tržištu nam je s jedne strane i pomogao. Ljudi su izvarani, pogotovu patvorenim medom, kao i ostalim proizvodima od pčelarstva, tako da svatko uzima med od onoga koga poznaje, u koga ima povjerenja. Mi pčelari kroz posao stvaramo poznanstva i neke svoje mušterije. Ove loše godine će prodati stare zalihe meda. Iskusni pčelari su prodali svoj med i sada čekaju toplinu i sunce da mogu raditi. Sreća pčelara je što se med ne može pokvariti, pa ako ne prodaš jedne, prodaš druge ili treće godine“, kaže predsjednik Cvitanović.
Jedna od vijesti koje gode uhu pčelara nervoznih od iščekivanja, svakako je informacija da su iz BiH poslije dugo vremena izvezene prve količine meda. Iako je riječ o samo dvije tone iz Unsko-sanske županije, vijest lijepo zvuči.
Autor: D. Musa | radio-capljina.com