Posljedice mrazeva u dolini Neretve tek se naslućuju, a povrtlar Marinko Merdžan tvrdi: „Štetu su pretrpjeli svi”

S laganim rastom temperatura nisu prestale brige južno-hercegovačkih poljoprivrednika. Zašto, svjedoči stanje u prvom redu povrtlarskih kultura, na kojima su razmjere oštećenja postale vidljive tek s otopljavanjem. Pola kilometra južno od Čapljine posjetili smo imanje Marinka Merdžana jednog od većih proizvođača u dolini Neretve. Slika i za onoga tko na toj zemlji nije radio, bolna – uvenuli, požutjeli, sasušeni listovi nekada bujne kulture cvjetače i karfiola govore da bi šteta mogla biti golema, što potvrđuje i vlasnik Marinko Merdžan:

„Poslije ovih velikih minusa koji su nas zadeseli možemo samo zbrajati štete. Kako otopljavaju dani sve se više vide posljedice tog nevremena“, ističe Merdžan, a zatim kao da sam sebe preispituje pred tužnim prizorom nastavlja:

„Imam ovaj kasni sortiment koji je trebao doći u ožujku i travnju, gledali smo malo, stabljika je unutra smrznuta, hoće li nešto od toga ostati teško je reći. Ova sazrela cvjetača je otišla sto posto. Cvjetača koja je bila u fazi otvaranja je promrzla, cvatovi su promrzli. Ovdje sam sadio cvjetaču i kelj, te nešto brokule, koja obrana. Što je obrano to je spašeno, ostalo je kako sada izgleda, izmrzlo. Tek sada kada je otoplilo, vide se posljedice, cvat je iz bijela prešao u žuto“, pojašnjava Marinko pokazujući na jednom od cvjetova sparušene cvjetače, pa nastavlja objašnjavajući da on u proizvodnju nije krenuo „grlom u jagode“.

„Do minus devet cvjetača može izdržati bez problema, do – 9 kratkotrajno, ali ovi dugotrajni minusi to je katastrofa. Događalo se prije da noći bude podjednako hladno, ali su temperature po danu penjale iznad nule, što je spašavalo stvar. Ovoga puta minus je bio i po danu -2. – 3, pa i – 4, -5, što biljke nisu mogle izdržati. Ovo je na razini neke elementarne nepogode za poljoprivredu. Ne možemo drugačije objasniti, ovo je baš elementarna nepogoda za komplet čapljinsku poljoprivredu, čak i za plastenike jer još nitko u plastenicima ne zna što je, biljke nisu radile, nisu se razvijale, dalje što će biti i u zatvorenom ne zna nitko. Treba sačekati još koji dan.“

Nezgoda za Marinka, ali i sve druge proizvođače koji su pretrpjeli štete na zimskim kulturama, je i u tome što su one bile na kraju proizvodnog ciklusa.

„Biljke su bile u fazi berbe, samo je trebalo obrati. Veći dio nasada posađen je u svibnju, cijelo ljeto se održavao i zaštićivao sad kada je trebalo brati, stopostotna šteta“, rezigniran je Marinko, čija promišljanja prekidamo upitom, koliki je ulog:

„Velik, ovaj zimski sortiment je najskuplji, cvjetača zimska dođe negdje oko 40 feniga s uzgojem, plus troškovi sadnje i uzgoja dalje, da bi se dovela u ovu priliku. Druge su jeftinije, nešto sam sam proizveo… Na hektar ide oko 30.000 široka sadnja za cvjetaču. Da se ovo zasadi treba 150.000 sadnica.“

Nakon podataka o sadnom materijalu – primijetili smo da je gospodin Merdžan još i dobro, imajući u vidu cifre koje se naslućuju:

„Mi smo spremi na ovo, računao unaprijed da može „krupa“ nevrijeme svako, ali na mraz nisam računao. Šteta je bar 40 – 50.000 KM. Štete su u čitavoj dolini Neretve, kolike, zavisi tko je koliko sadio, ako je manje sadio manje je pretrpio, ako je više veća i šteta“, konstatira ovaj proizvođač koji će nastaviti dežurati uz nasad ne bi li se nešto od stradalog povrća oporavilo.

Kaže da bi štetu lakše odbolovao da su cijene kelja i cvjetače uobičajene, 1 – 1,5 KM, sada kada su cijene tri puta veća štete dostiže vrtoglavi iznos.

Tekst i foto: D. Musa | radio-capljina.com

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com