Požari i krivolov sveli Hutovo blato na tek 3 do 5 tisuća ptica, a bilo ih je i do 30.000

Zaštita ptica na jadranskom migratornom putu bila je tema radionice ornitologa iz zemalja bivše Jugoslavije, Albanije i Njemačke, koji je održan u Čapljini. Nermina Sarajlić, potpredsjednica Ornitološkog društva “Naše ptice”, između ostalog je kazala: – Mi iz društva “Naše ptice” smatramo da lov nije isto što i krivolov, da u biti lovci nisu naši neprijatelji te da mi moramo naći način da zajedno s lovcima zaštitimo ptice. Održivi lov je ono čemu svi težimo. Nas je ovdje poprilično, imamo predstavnike iz skoro svih balkanskih zemalja te kolege iz Njemačke koji su moderatori radionice, a koji nam prenose svoja iskustva i podučavaju nas na koji način naći mirna rješenja s ljudima koji ne misle onako kako mi ornitolozi mislimo. Tijekom radionice imali smo predavanje kako se pomiriti s ljudima koji imaju dijametralno suprotan interes od našeg – naglašava potpredsjednica Sarajlić pa na upit o tome kakva je suradnja s lovcima dodaje:

– Ornitološko društvo “Naše ptice” u proteklih nekoliko godina ima jako dobru suradnju s Lovačkim društvom “Galeb” iz Čapljine. Realiziramo i neke zajedničke projekte, upravo smo napravili jedan letak koji pokazuje građanima na koji način mogu prijaviti krivolov – kaže.

Fokus djelovanja

Kako ističe potpredsjednica Sarajlić, u predstojećem razdoblju fokus djelovanja bit će na Hutovu blatu te Livanjskom polju. Cijeli projekt trajat će četiri godine. Međutim, to je jedna strana medalje, druga je mnogo sumornija pa tako, iznoseći podatke o zimskom prebrojavanju ptica, Nermina Sarajlić, potpredsjednica Ornitološkog društva “Naše ptice”, kaže: – Svaki mjesec radimo redovito prebrojavanje, a detaljnije prebrojavanje, ono zimsko, u siječnju je. Ove godine na Hutovu blatu bilo je malo ptica, samo 3000 – 5000(?!) njih, a razlog je vjerojatno blaga zima jer se ptice iz središnje i sjeverne Europe nisu ni selile, a dijelom je sigurno zbog posljedica požara. Kako smo veći broj ptica evidentirali na Livanjskom polju, smatramo da se dio njih vidjevši opožarne površine Hutova blata premjestio na to područje. To samo pokazuje kako požari imaju razarajuće djelovanje na cijeli ekosustav, a ne samo stanje ptičje populacije – zaključuje potpredsjednica Sarajlić.
Robusnije akcije

Kontaktirali smo i Josipa Vekića, koordinatora projekata prebrojavanja ptica na čapljinskom području, koji potvrđuje da je stanje ptičjeg fonda na Hutovu blatu bitno drukčije nego ranijih godina. – Sigurno tijekom siječnja, u različitim razdobljima, nije bilo više od 8000 ptica – konstatira Vekić. To je 3,5 puta manje, odnosno 5 – 8 puta manje od brojke koja je utvrđena samim prebrojavanjem iz prošle godine kada je, u siječnju, na Hutovu blatu evidentirano oko 27.000 ptičjih jedinki. Procjene nekih udruga, primjerice, “Lijepe naše”, bile su i 30.000 jedinki. Što je bilo s pticama iz Hutova blata, svakako je tema za širu javnost. Nakon svega dojam je da bi uz radionice trebale biti i robusnije akcije.

Dušan Musa | Večernji list

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com