Predstavljanje drugog izdanja knjige ‘Hercegovački ustanak 1875. – 1878.’

Drugo dopunjeno izdanje knjige “Hercegovački ustanak 1875. – 1878.” – akteri, istine i zablude, autora Dušana Muse bit će predstavljeno u četvrtak, 5. kolovoza, u restoranu ‘Storija’ u Tasovčićima, Čapljina. 

Uz autora Dušana Musu, novinara Radiopostaje Čapljina, knjigu će predstaviti Slobodan Stajić, novinar i publicist iz Sarajeva i mr. sc. Marko-Antonio Brkić sa sveučilišta Hercegovina u Bijakovićima.

Na početku radnog dijela okupljene će pozdraviti Goran Skoko, predsjednik Skupštine Udruge “Vojvoda Musić” iz Ljubuškog, dok će moderatorica i voditeljica programa biti Tihana Đevenica.

   Podsjećamo, prvo izdanje knjige objavljeno je 2018. godine. U međuvremenu nakon zapaženog odjeka u javnosti, autor Dušan Musa priredio je drugo dopunjeno izdanje. Knjiga je tako obogaćena s 32 nove stranice. Uz ostalo, tu su indeksi – imena, mjesta i pojmova, zatim dva osvrta – Slobodana Stajića i mr. sc. Marka Antonia Brkića, te recenzija dr. sc. Marinka Marića.

Kao i prvo, i drugo izdanje knjige “Hercegovački ustanak 1875. – 1878.” objavila je Izdavačka kuća “Rabic” iz Sarajeva.

 Knjiga Hercegovački ustanak 1875. – 1878. godine sastavljena je od tri na oko odvojene cjeline. Prva je “Pad Bosne”, druga “Hercegovački ustanak 1875. 1878.”, a treća “Smjena imperija presudila biskupima”.

   U prvom dijelu autor obrađuje razdoblje od prvog upada Osmanlija na područje Bosne i Hercegovine 1386. godine, kada su iznenadili sve i stigli do Neretve, paleći i pljačkajući kako je to već bilo uobičajeno u vojnim pohodima u to vrijeme. Prilikom drugog upada na prostore Huma, odnosno srednjovjekovne Bosne, Osmanlije predvođene Lala Sahin pašom, doživjele su težak poraz od tri puta malobrojnije vojske velikog vojvode Vlatka Vukovića. S obzirom na to da je Bosna pod osmansku vlast pala 1463., a Hercegovine tek 1482. godine, jasno je da izreka ‘Bosna šaptom pada’, ne ogovara povijesnim činjenicama. Autor u radu dokumentira da oni koji Bosni nisu htjeli pomoći u naletu Osmanlija kako bi olakšali savjest, praktično su optužili žrtvu da se nije branila.

  Da bi dokumentirao važnost Hercegovačkog ustanka, autor je studiju o ustanku, započeo upravo padom Bosne pod Osmansku vlast. Nepuna četiri stoljeća Bosna i Hercegovina služile su Osmanlijama kao svojevrsni nosač aviona, najprije u nadiranju prema srednjoj Europi, a poslije poraza pod Bečom 1683. godine, kao posljednja crta obrane Osmanskog carstva. Sam početak ustanka, 19. juna/lipnja 1875. godine u Dračevu – Gabeli kod Čapljine, još uvijek je predmet dvojbi između ovdašnjih historičara (…) Nakon sukoba koji su trajali četrdesetak mjeseci i poraza Osmanskog carstva od Rusije, mir u Bosnu i Hercegovinu stigao je odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine. Člankom 25. Berlinskog kongresa, posna i Hercegovina povjerene su (u množini op. a.) na upravu Austro-ugarskoj.

   Kroz sudbine dvojice biskupa fra Anđela Kraljevića, hercegovačkog vikara i Paškala Vujčića, apostolskog vikara Bosne, autor činjenično dokumentira da je tuđin samo tuđin. Hercegovački vikar fra Anđeo Kraljević nakon glasina o njegovoj smjeni umro je iznenada tijekom krizme u Konjicu koncem srpnja 1879. godine. Fra Paškal Vujčić koji je prije dolaska u Bosnu bio apostolski vikar Aleksandrije, je smijenjen na grub način 1882. godine. Upravo se na sudbinama dvojice katoličkih vikara – biskupa, mogu iščitati ne samo nakane novog okupatora, nego i njegova buduća politika… 

 Organizator predstavljanja je Udruga “Vojvoda don Ivan Musić” iz Ljubuškog.    

 

Fena / pogled.ba

One thought on “Predstavljanje drugog izdanja knjige ‘Hercegovački ustanak 1875. – 1878.’

Comments are closed.

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com