Rano povrće raste u čapljinskim plastenicima
Narodna – ako laže koza ne laže rog, slobodno se može primijeniti i na Odluku o odobravanju isplatne novčanih potpora „klijentima koji su ispunili uvjete za dodjelu novčane potpore Biljna proizvodnja –Proizvodnja u plasteniku/stakleniku u skladu s programom i Naputkom za 2022. godinu“. Inače, odluka je dostupna na stranici Vlade HNŽ i web stranici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, upućena općinama /gradovima HNŽ na javnu objavu, što je ujedno i obavijest svim podnositeljima zahtjeva za županijsku novčanu potporu. Sukladno Programu utroška novčanih sredstava za potpore u primarnoj poljoprivrednih proizvodnji i prehrambeno prerađivačkoj proizvodnji za 2022. godinu, te Naputku o načinu za ostvarivanje spomenutih potpora obračun novčane potpore za Proizvodnju u plasteniku/stakleniku, vezano za raspoloživa sredstva, izvršen je u iznosu od 0,60 KM po četvornom metru zatvorene površine.
Nakon ovih suhoparnih obrazloženja potrebnih da se uđe u problematiku, stoje vrlo zanimljivi podatci o odobrenim poticajima za ukupno 577 subjekata uglavnom individualnih proizvođača, iz kojih se da zaključiti da je Čapljina rani povrtnjak ne samo za H-N županiji nego i za cijelu Bosnu i Hercegovinu! Naime, od ukupnog broja odobrenih potpora čak 467, odnosno nepunih 84 posto otpada na proizvođače s čapljinskog područja dok je nešto više od 14 postom odnosno 83 dobitnika potpore, sa stolačkog područja, ostale općine i gradovi su zastupljeni s minornih dva posto s tim da iz općine Ravno nema niti jednog subjekta koji je ostvario potporu. Tako je podršku za proizvodnju u plasteniku/stakleniku što je rana povrtlarska proizvodnja, ostvario jedan subjekt iz općine Prozor/Rama, po dva iz Neuma i Konjica, tri iz Čitluka, četiri iz Jablanice, a pet s područja grada Mostara.
Bez obzira što ove brojke nekoga mogu navesti na pomisao da su se na čapljinsko područje prelila golema sredstva, nije baš tako. Maksimalni iznos za plastenike do 0,5 hektara površine, a takvih je jedva desetak, iznosio je 3.000 KM, dok su najniže poticaje 180 KM, ostvarila dvojica Čapljinaca, te po jedan proizvođač iz Mostara i Stoca. Poticaje s federalne razine mogli su ostvariti samo povrtlari koji imaju više od 0,5 hektara plastenika/staklenika, a takvih je „na žalost malo“ ističe Marijan Brajković, direktor Poljoprivredne zadruge „Matica“ iz Višića, koja ima pedesetak kooperanata. Govoreći o županijskim poticajima direktor Brajković ističe da oni nisu za podcjenjivanje, čak ni oni od 180 KM.
„Na ovakve cijene repromaterijala poticaji proizvođačima znače puno. Da na njih nisu računali proizvodnja bi bila osjetno manja. Naglašavam – bili su značajna pomoć, a prelijevaju se i na narednu sezonu, sjetva ranih kultura već je počela, a isplata poticaje slijedi. Bez obzira na visinu, poticaji će što se kaže zakrpati neke rupe iz prošle sezone, od njih će se nabaviti sjemena i dio repromaterijala za narednu sezonu. Dakle, nitko od onih koji su ih dobili neće kupovati ni nova vozila, ni graditi kuće, uložit će ih u proizvodnju. To je ono što je za sada pozitivno, međutim poticaje treba povećavati ako želimo zaustaviti pad domaće proizvodnje, zadržati stanovništvo, plasteničku proizvodnju širiti na druge lokalne zajednice, što podrazumijeva i zaštitu od nelojalne uvozne konkurencije…“, naglašava direktor Brajković.
Valja reći da se većina odobrenih poticaja kreće u rasponu od 300 do 1000 KM. Među čapljinskim naseljima po ostvarenim poticajima, prednjače Višići i Čeljevo, ali ima i povrtlara s gradskom adresom, što znači da se proizvodnjom ne bave samo oni koji isključivo od toga žive, nego i obitelji kojima je to dodatni izvor prihoda, te umirovljenici. Valja napomenuti da Čapljina zahvaljujući bogatstvu podzemnih voda i utjecaju toplijeg morskog zraka ima komparativne prednosti kada je riječ o ovoj vrsti proizvodnje, što svakako treba iskoristiti.
Tekst: D. Musa