Razine Jadrana ubrzano rastu; Što to znači za dolinu Neretve
Razine oceana i mora posljednjih stotinjak godina ubrzano rastu, što je jedna od vidljivijih posljedica klimatskih promjena.
Glavni razlog rasta razina je toplinsko širenje mora
Da bismo mogli napraviti procjene onoga što nas čeka u budućnosti u pogledu razine mora u Jadranu, potrebno je procijeniti u kolikoj mjeri će se pojedini faktori koji utječu na lokalnu razinu mora u budućnosti promijeniti.
Kada je riječ o razini mora, bitno je razlikovati srednju razinu mora, odnosno prosječnu visinu svih mora i oceana u globalnom smislu, te razinu mora koja ovisi o lokalnim uvjetima i pojavama, piše Index.
Dr. sc. Natalija Dunić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu kaže da, osim gravitacije, na visinu srednje razine mora ponajviše utječu dva faktora, a to su toplinsko širenje mora koje se javlja zbog povećanja temperature (tzv. steričko širenje) te dodavanje novih vodenih masa, npr. otapanjem ledenjaka. Naime, zapremina vode, kao i većine drugih tvari, s porastom temperature raste.
“Gravitacijski utjecaj Zemlje nije se znatno promijenio već više od par stotina godina. No, nažalost, prosječna površinska temperatura globalnih oceana u zadnjih 100 godina povisila se za više od 1°C”, kaže Dunić.
Drugi razlog porasta je otapanje kopnenih ledenjaka
Isto gomilanje energije u atmosferi utječe i na ubrzano otapanje kopnenih ledenjaka tako da se njihova voda gomila u morima.
“Najnovija istraživanja procjenjuju da su se zadnjih desetak godina gubici ledenih pokrivača povećali za više od 60%. Sveukupno, od 1994. do 2017. godine sa Zemlje se otopilo ukupno 28 Tt (tera tona, odnosno 100.000.000.000 tona) leda, od čega se veći gubici bilježe na sjevernoj poluci”, dodaje Dunić.
Koliko rastu razine mora?
Zajednički, ove dvije pojave uzrokovale su globalni porast srednje razine mora od 21-24 cm u odnosu na 1880. godinu, te oko 10 cm u odnosu na 1993. godinu. Za Jadransko more, procjene su vrlo slične onima na globalnoj razini. Trenutni trend rasta srednje razine mora u Jadranu je od 3-4 mm/god (slika, strelice).
Zanimljivo je da se na obalama Finske i Švedske uočavaju negativni trendovi, tj. smanjenje srednje razine mora. No to ne znači da se srednja razina mora uistinu smanjuje. Naime, kopno na tom području se još uvijek uzdiže, i to za 3-9 mm godišnje zbog geološkog procesa, odnosno događa se tzv. post-glacijalno izdizanje koje je počelo prije 10.000 godina, nakon posljednjeg ledenog doba.
“Od početka 90-ih godina do danas imamo porast jadranskog vodostaja od više od 10 cm. On je najviše uzrokovan steričkim širenjem, odnosno zagrijavanjem mora. U zadnjih 60-ak godina temperatura površinskog sloja u Jadranu povisila se za više od 1.8°C, a od 1980. godine za čak 1°C. Iako se 10 cm možda ne čini jako puno, iz perspektive fizike to je poprilično jer se pojačava snaga lokalnih poplava. U Jadranu, osim pojave plime, lokalne poplave mogu uzrokovati i tzv. olujni uspori, koji se stvaraju za vrijeme jačih ciklona, kaže Dunić.
Osim toga, povišena razina mora pojačava i obalnu eroziju jer voda može više prodirati kroz plaže i klifove. A sami trendovi su, nažalost, rastući.
Koja su najugroženija područja?
Najosjetljivija područja na porast srednje razine mora su obalna područja, posebice područja estuarija kao što je dolina rijeke Neretve. Već se danas u dolini Neretve uočava jačanje prodora morske vode prema kopnu koje zaslanjuje tlo, ponajviše zbog smanjenog sliva rijeke Neretve uzrokovanog promjenama u režimu otjecanja prema moru. To je posebno izraženo u ljetnom dijelu godine kada more „prevlada“ pa se uvlači u površinskim slojevima ali i pod zemljom.
Posljedice zaslanjenja inače plodnog tla estuarija značajno smanjuju prinose.
Porast srednje razine mora u kombinaciji s porastom temperature zraka i mora u budućnosti će sigurno negativno utjecati na već postojeće gubitke gospodarstva ali i na kvalitetu života u tom području. Osim poplavljivanja, zaslanjenje tla se može očekivati i na širem području doline, pa čak i na izvorištima pitke vode. Dolini rijeke Neretve, zbog globalnog zatopljenja, prijeti uništenje tla, a time i ugroza poljoprivrednom gospodarstvu jer se hrana na tom području više neće moći proizvoditi.
Porast srednje razine mora će se znatno osjetiti i na obalnim područjima s nižom nadmorskom visinom. Brojnim jadranskim plažama koje se danas uvrštavaju u svjetske top turističke destinacije (npr. Zlatni Rat na Braču) prijeti devastacija, pa čak i potpuno nestajanje, što će sigurno utjecati na kvalitetu turističke ponude a time i na broj posjetitelja.
Osim toga, povišena razina mora pojačava i obalnu eroziju, jer voda može više prodirati kroz plaže i klifove. Sve češće i snažnije poplave jačat će eroziju, pa će se strmovita područja urušavati. Danas imamo slučaj odrona stijena na brojnim plažama, npr. Firule i Duiolovo u Splitu, koje su posljedica djelovanja morskih valova.
Obalni pojas morat će se pomicati prema unutrašnjosti
A trendovi su, na žalost, rastući. Ovakvim tempom, svi obalni objekti će se vrlo vjerojatno morati napustiti ili uzdizati iznad razine mora. Drugim riječima, obalni pojas morat će se pomicati prema unutrašnjosti, ponajviše zbog erozije.
Preuzeto: Đaka city