Šta gradnja autoputa kroz Hercegovinu donosi mještanima i lokalnim zajednicama

Izgradnja autoceste na Koridoru 5C, koja prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu i slovi za najveći infrastrukturni projekt u historiji naše zemlje, je najaktivnija u Hercegovini gdje mijenja ekonomsku sliku, pokreće nove investicije i vodi je ka Evropi.

Radovi na izgradnji saobraćajne infrastrukture, čiji je investitor javno poduzeće “Autoceste FBiH”, aktivni su na relaciji od Bune do Zvirovića.

Poddionica Buna-Počitelj, koja se počela raditi 2018. godine, u dužini od 7,2 kilometra je gotovo završena, a radovi koji su započeli godinu dana kasnije na poddionici Počitelj -Zvirovići odvijaju se punom parom.

Radovi u punom zamahu

Šef projekta za poddionicu Počitelj – Zvirovići Vanja Podhradski rekao nam da je ova dionica duga 11,75 kilometara i podijeljena u dva lota koja obuhvaćaju trasu autoceste i most Počitelj i da se radovi odvajaju planiranom dinamikom, te se završetak očekuje naredne godine.

“Završeni su grubi zemljani i betonski radovi, faktički na cijelom potezu trase Počitelj-Zvirovići. Izvedeni su svi manji objekti, tako da su propusti i natputnjaci završeni. Naredna faza je postavljanje posteljice, nakon čega će se krenuti sa izradom gornjih strojeva autoceste, što uključuje cementnu stabilizaciju, kamenu gredu, slojeve asfalta koji podrazumijevaju završne radove na samoj autocesti”, objasnio nam je Podhradski.

Punim intenzitetom radovi se izvode i na mostu Počitelj, koji se smatra jednim od najzahtjevnijih projekata na Koridoru 5C sa svojih 980 metara i visinom od 100 metara koji će spojiti dvije obale rijeke Neretve.

Šef projekta iz širokobriješkog Heringa Mario Jurišić ističe kako se radi o zahtjevnom projektu, te da se most gradi tehnologijom slobodne konzolne gradnje.

“Imat će stubove visine 92, 97, 92, 91, 88 i 66 metara. Tri stuba su već gotovo dosegli svoju visinu od 92, 97, 92 metra, a narednih dana će se na njima raditi bazni segment za daljnju gradnju rasponske konstrukcije”, objasnio je Jurišić za Klix.ba, navodeći kako se planira ovo velebno zdanje završiti tokom naredne godine.

Uz Hering, na ovoj dionici autoceste angažirano je oko 20 manjih domaćih firmi i zaposleno oko 400 građana BiH, što je izuzetno važno s obzirom na činjenicu da je početak radova korespondirao sa pojavom pandemije, kad je bila u mnogim firmama borba za očuvanje radnih mjesta.

Čapljina postaje veliko prometno čvorište

Kako se radovi izvode na području Čapljine, lokalno stanovništvo je imalo posebne benefite od ovog projekta.

Gradonačelnik Čapljine Smiljan Vidić ističe da autocesta ovom gradu od samog početka gradnje donosi puno toga, od zapošljavanja lokalnog stanovništva do izgradnje infrastrukture, i novca koji ostavljaju u Čapljini radnici koji su na radilištu, pa sve do novih investicija.

 

“Na Koridoru 5C koji prolazi kroz BiH, uz Sarajevo, samo Čapljina ima dva ulaza odnosno dva izlaza na svom području što privlači investicije. Mi već sada imamo jednu petlju koja je u Zvirovićima i ovaj drugi dio u Domanovićima, odnosno Počitelju je trenutno u izgradnji, a u Zirovićima već gradimo privrednu zonu. To je jako dobra lokacija za sve one koji žele ulagati, jer se pravi u neposrednoj blizini autoceste koja će omogućiti da se do Luke Ploče dođe za svega 20 minuta, a do Splita za sat i 15 minuta, što je ljudima koji svoje proizvode žele plasirati dalje važno”, kaže Vidić za Klix.ba.

Naglašava kako će time biti otvoreno mnoštvo radnih mjesta kao i u privrednoj zoni koja se planira graditi na petlji na području Domanovića kada autocesta pređe na lijevu obalu Neretve, uvjeren da će biti značajna ne samo za Čapljinu, nego i Mostar i čitavu istočnu Hercegovinu.

“Jednog dana kad Koridor 5C prođe kroz cijelu BiH, Čapljina će još više dobiti na značaju. Bit ćemo uvezani sa hrvatskim autoputom A1, zatim Korodiom 5c, a već su u planu i trase za Jadransko-jonsku autocestu, koji će se sa koridorom 5C spajati upravo na području Čapljine i zbilja ćemo postati još veće prometno čvorište”, kaže gradonačelnik Čapljine.

Naglašava da je Čapljina i sada prometno čvorište, gdje se ukrštaju dvije magistralne ceste i nekoliko regionalnih cesta, željeznica, a sa autocestom će biti još bolje pozicionirani.

Ljubuški postaje dostupniji grad

Benefite izgradnja autoceste, kako kaže gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić, teško je nabrojati, s obzirom na to da su prvi kilometri Koridora 5C napravljeni na području grada Ljubuškog, što je uvelike pomoglo razvoju lokalne zajednice.

“Ovdje je napravljen granični prijelaz Bijača koji je, uz Gradišku, jedan od dva međunarodna prijelaza najvažnija u zemlji. Izgradnjom autoceste, Ljubuški postaje dostupniji grad, a prometna povezanost je jako bitna za turizam i kompletnu ekonomiju. Sa ovom mrežom autocesta i Koridorom 5C, koji vidimo da se svakim danom sve više gradi mi postajemo dostupniji. Za nekoliko godina će svi turisti koji budu išli duž Jadrana i Makarskog primorja i Dubrovnik, iz srednje Evrope ići preko teritorija BiH, a posljednja stanica prije ulaska u Republiku Hrvatsku bit će naš Grad Ljubuški”, kaže Markotić za Klix.ba.

Ističe da autocesta prolazi pored prirodnog bisera vodopada Kravica što će biti značajno za turizam, jer će imati pristup svim turistima koji budu stajali da se odmore, a to će se osjetiti najviše kad se povežu sa dionicom autoceste prema Mostaru. Izgradnja autoceste će osigurati lakši pristup novim tržištima i značajno doprinijeti povezivanju unutar zemlje, osnaživanju veza unutra regije i sa Evropskom unijom.

Najveći infrastrukturni projekt u historiji BiH

Federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić, za Klix.ba, ističe da je Koridor 5C iznimno važan za čitavu Bosnu i Hercegovinu, jer je njime naša zemlja uključena kao važna tranzitna zemlja poveznica između evropskog jugoistoka i sjevera.

“Kroz BiH prolazi više od 325 km Koridora 5C, što je najveći infrastrukturni projekt u historiji zemlje ikada. Do sada je u izgradnju autoceste uloženo 1,3 milijarde KM, a izgrađeno je u potpunosti i u upotrebi je 102 km autoceste. Riječ je o dionicama i poddionicama kako slijedi: Zenica jug-Sarajevo sjever, Sarajevo sjever-Sarajevo zapad, Sarajevo zapad -Tarčin, Zvirovići – Bijača i Svilaj-Odžak “, ističe ministar Lasić.

Financijska sredstva i podrška Evropske Unije i ostalih kreditora su ključni u izgradnji Koridora 5C. Posebno tu ističe bespovratna sredstva Evropske unije, za koja će JP Autoceste, kao krajnji korisnik kredita evropskih banaka, moći aplicirati, a koja se realiziraju putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan.

“U protekloj godini smo bili pogođeni pandemijom izazvanom koronavirusom, a nastavak strateških investicija na izgradnji i završetku Koridora 5C je jasna poruka da su međunarodne financijske institucije predvođene EIB-om i EBRD-om, uz doprinos Evropske unije, snažno privržene Bosni i Hercegovini i njenome razvitku. Sigurni smo da će završetak radova na projektu izgradnje Koridora 5C pomoći ostalim sektorima privrede, a posebno turističkom sektoru, jer je dobra cestovna infrastruktura preduvjet za napredak”.

klix.ba

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com