Struka prezentirala projekt navodnjavanja Višićke kasete, a javna rasprava u prvi plan izbacila odvodnju
Vrlo zanimljiv rasplet ponudila je javna prezentacija projekta „Sustav navodnjavanja područja Višićke kasete“, održana u dvorani Općinskog vijeća u Čapljini. Naime, nakon što su stručnjaci – projektanti, građevinari i ekonomski analitičari, obrazložili projekt sustava navodnjavanja, kroz javnu raspravu ispostavilo se da je veći problem odvodnja. Istina izloženim projektnim rješenjem podrazumijevala se i odvodnja, ali su kroz javnu raspravu na prisutni predstavnici tvrtki koje rade i djeluju na tom području i mještani, uspjeli su nametnuti temu odvodnje, kao primarno, a navodnjavanje sekundarno pitanje. Na koncu javne rasprave pošto su sredstva za projekt kako je kazao Alojz Dunđer, direktor Ureda za implementaciju projekata Federalnog ministarstva poljoprivrede, ograničena na oko pet milijuna maraka, ostao je dojam da bi se odvodnja mogla raditi, dok je navodnjavanje dospjelo u drugi plan.
Nihad Kuljuh voditelj consulting tima koji je obrazlagao projekt, kazao je da je akcent na navodnjavanje stavljen iz razloga što ga nije bilo, za razliku od sustava odvodnje koji je davno urađen i djelomično obnovljen. Za revitalizaciju tog sustava kako je u raspravi naglašeno, planirano je 2,45 milijuna maraka što je četrdesetak posto od ukupnog iznosa projekta „Sustav navodnjavanja područja Višićke kasete“. Kada je pak o navodnjavanju riječ projektanti su od razmatranih šest opcija na kraju ponudili tri, od kojih su blagu prednost prema radnom materijalu, dali petoj varijanti koja podrazumijeva dva vodozahvata na Neretvi i Krupi, te bazen na brdu Oborine. S Neretve bi se opskrbljivao dio kasete na kojem su parcele individualnih proizvođača, a s Krupe dva velika gospodarska subjekta – plantaže tvrtke „Agroherc“ 210 hektara i farma „Vita-Vi“ – 390 hektara.
O financijskim aspektima projekta izlagala je magistrica Ines Rožanić financijska savjetnica iz zagrebačke tvrtke MBA. Magistrica Rožanić uz ostalo je istaknula kako bi se realizacijom projekta dobit trebala povećati na 8.000 eura po hektaru, bez projekta bi ostala na 2.500 eura po hektaru. Isto tako naglasila je da bi cijena vode realizacijom projekta trebala biti trostruko manja, u početnoj fazi 0,33 eura, a u završnoj 2.049. godine 0,18 eura. Međutim, prisutni predstavnici malih proizvođača se baš i nisu složili s tom procjenom, naglašavajući da troškovi navodnjavanja prema navedenoj projekciji, ne bi bili manji nego veći. Uglavnom, bila je to rijetko plodna rasprava u kojoj su uvjetno kazano, obje strane imale što čuti, na osnovu čega bi se moglo doći do valjanog rješenja za dobrobit Višićana i doline Neretve u cjelini.
U uvodnom dijelu javne prezentacije sudionike javne rasprave pozdravili su Alojz Dunđer, direktor Ureda za implementaciju projekata Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Ivan Merdžan, pomoćnik načelnika za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo općine Čapljina. Direktor Dunđer je uz ostalo naglasio da je to jedan od devet planiranih projekata u Federaciji, kojima se planira regulacija na oko 4,500 hektara zemljišta, specifičan što uključuje navodnjavanje i odvodnju, blizinu Parka prirode Hutovo blato, zbog čega se mora posebna pažnja posvetiti zaštiti okoliša… Pomoćnik načelnika Ivan Merdžan potencirao je podatak da se radi o čak 1.200 hektara zemljišta, na kojem bi se realizacijom projekta „Sustav navodnjavanja područja Višićke kasete“, znatno poboljšali uvjeti privređivanja.
Ističemo, riječ je o specifičnom nekada močvarnom području na rubu Hutovog blata, između rijeka Krupe, Neretve i Bregave, na kojem poljoprivrednici bušotinama s dubine 5 do 8 metara, crpe vodu. Manji dijelovi tog područja u čak ispod razine mora, što cijelom projektu daje dodatnu tehničku težinu.