Sva neodgovorena pitanja o cjepivu koje je diglo svijet na noge

Nitko u Europi, u cijelom svijetu, ne dvoji da su vijesti o cjepivu američkog Pfizera i njemačkog BioNTecha vrlo značajne, pa i “svjetlo na kraju tunela”. Stručnjaci iz imunologije ukazuju što sve tek trebaju doznati od dviju tvrtki čije je priopćenje obišlo svijet.

Nitko ne dvoji da je riječ o “velikom znanstvenom proboju”. Međutim, barem dio medija u EU-u čeka na sve odgovore od BioNTecha i Pfizera o definitivnom, konačnom uspjehu u razvoju nasušno potrebnog cjepiva protiv covida-19.

“Nadam se, … ali još nisam sasvim siguran da ćemo vidjeti cjepivo do Božića”, prenio je Guardian izjavu profesora Jonathana Van-Tama, drugog čovjeka znanstvenog tima vlade Engleske povodom objave o cjepivu uspješnosti čak 90 posto.

Süddeutsche Zeitung, pak, javlja da regionalna vlada njemačkog Falačkog Porajnja već priprema “uspostavljanje 36 centara za cijepljenje do kraja godine”. Upravo je to ona regija u kojoj je u Mainzu smješten centar BioNTecha, prenosi N1.

Vijesti o uspjehu njemačke i američke kompanije najdetaljnije su analizirali austrijski Der Standard i njemački Der Spiegel. Austrijski list tako na pitanje koja su još ostala otvorena pitanja o djelotvornosti cjepiva BioNTecha i Pfizera, donosi odgovor:

Neodgovorena pitanja

“Uopće ih nema tako malo (otvorenih pitanja, op.a.). Nepoznata je ostala dobna struktura ispitanika kod kojih se pokazalo da cjepivo nije bilo djelotvorno. Ovi su podaci posebno važni kako bi se znalo hoće li cjepivo moći zaštititi najpogođeniju rizičnu skupinu, starije osobe. Osim toga još se ne zna koliko dugo cjepivo štiti, kao i to štiti li ono od zaraze ili pak samo od obolijevanja (misli se na zarazu kod koje se pokazuju simptomi, op. a.).”

U nastavku članka što ga potpisuje, između ostalih, i urednik znanosti Der Standarda, objašnjava se složeni postupak odobrenja cjepiva, čega se posebno EU najstrože drži, te se citira stručnjakinja za imunologiju Christina Nicolodi koja se nada “prvim cijepljenjima krajem ožujka”.

Analiza Der Spiegela je najkritičnija, počev već od naslova: “Priopćenje o uspjehu s rupama.” Tu se objašnjava da je riječ o “međuispitivanju”, da rezultati pokazuju “izrazito veću djelotvornost od očekivane”, ali i to da “važna pitanja ostaju otvorena”.

Osim detalja oko protokola odobravanja u SAD-u i EU-u, objašnjava se odakle otkriće o 90-postotnoj uspješnosti cjepiva iz istraživanja na 43.500 ispitanika, kao i to što to znači da je utvrđeno da je 94 ispitanika do sada u trećoj fazi bilo pozitivno na SARS-CoV-2. Iz toga se objašnjava i što je, kako navodi Der Spiegel, “ostalo otvoreno”.

Riječ je o tome da je samo polovica ispitanika primila cjepivo koje se istražuje, dok je druga polovica primila placebo, odnosno, druga polovica je kontrolna skupina. Dalje se objašnjava da se postotak uspješnosti utvrđuje tako da se broj onih iz prve skupine koji su oboljeli (tijekom svojih normalnih životnih aktivnosti), uspoređuje s brojem oboljelih u drugoj skupini.

“Do sada je u istraživanju utvrđeno 94 slučajeva zaraze koronavirusom, od čega su skoro svi iz placebo grupe. Kako bi se došlo do procijenjene djelotvornosti od više od 90 posto”, poziva se Der Spiegel na objavljeni dokument BioNTecha i Pfizera, “(iz placebo grupe) mora biti najmanje 86 slučajeva, nasuprot najviše osam slučajeva iz skupine cijepljenih”, navodi u članku urednica redakcije znanosti Der Spiegelovih izdanja Julia Merlot.

Na tom mjestu Merlot dolazi do prvog “otvorenog pitanja”:

“Broj slučajeva zaraze u svakoj skupini posebno tvrtke ne navode. Navode da cijepljeni biva zaštićen 28 dana nakon prvog cijepljenja.”

Tu je pak riječ o eventualnom praktičnom problemu s primjenom cjepiva, odnosno, o dvokratnom cijepljenju, o čemu je, kao i o niskoj temperaturi na kojoj bi se ono, možda, transportiralo, za N1 govorio hrvatski imunolog Stipan Jonjić.

Ona primjećuje iz 137 stranica priopćenja BioNTecha i Pfizera i to da se u njemu navodi da se zaštićenost kod više od 90 posto cijepljenih postiže sedam dana nakon druge doze cjepiva i konstatira da je to “izrazito bolji rezultat od minimalno nužnog iz protokola kojim se ocjenjuje je li cjepivo djelotvorno”.

Merlot citira istaknutog virologa Floriana Krammera s Medicinske škole Icahn iz Bolnice Mount Sinai iz SAD-a koji je objavio da je ovo “iskreno, najbolja vijest za koju je čuo još od 10. siječnja”.

Unatoč svemu – dobra vijest

Voditeljica Odjela za tropsku medicinu Sveučilišne klinike Eppendorf Marylyn Addo komentirala je da još nisu objavljeni svi podaci istraživanja, no riječ je o znanstvenici koja radi na projektu razvoja drugog cjepiva protiv koronavirusa. Merlot je zato za mišljenje pitala znanstvenika koji je pošteđen makar i potencijalne neobjektivnosti.

Leif-Erik Sander, voditelj odjela za imunološka istraživanja i proučavanje cjepiva iz berlinske sveučilišne bolnice “Charite” (tamo se, primjerice, liječio Aleksej Navaljni od posljedice trovanja novičokom), istaknuo je ista pitanja koja smatra otvorenima kakva je naveo i Der Standard:

“Mora se utvrditi je li cjepivo jednako učinkovito u različitim skupinama u stanovništvu, posebno kod rizičnih skupina kao što su stariji ljudi.”

Rekao je da bi trenutno čak i cjepivo djelotvornosti od samo 50 posto bilo dobra vijest, jer bi se njime, iako se ne bi moglo postići imunitet krda, moglo jako oslabiti širenje virusa.

I on je, kao i Marylyn Addo, rekao da bi se to moglo doznati iz “još uvijek neobjavljenih podataka iz istraživanja” Pfizera i BioNTecha. Merlot ističe da je i inače bilo kritika nakon objave rezultata istraživanja, koji su dobrovoljno javno objavljeni, zbog toga što su se kao “slučajevi zaraze” vodili i oni koji su imali kliničku sliku s relativno blagim simptomima.

Objasnila je da bi taj dio bio problematičan zato što se u tom slučaju može teže ocijeniti određene elemente djelovanja cjepiva; u kolikom postotku cjepivo štiti od težeg oblika bolesti, dakle u slučaju kad cijepljeni i oboli, koliko je zaštićen od toga da se barem neće naći u opasnosti da ga se zdravstveno spašava u bolnici, kao i to u kolikom postotku cjepivo sprečava asimptomatsku zarazu, što je pak od ogromne važnosti u procjeni utjecaja na sprečavanje širenja virusa, pa tako i epidemioloških mjera uz cijepljenje.

 

pogled.ba

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com