Proljetna sjetva na pragu, a proizvođači na području Čapljine u velikim problemima

Proljetna sjetva je na pragu, a proizvođači u velikim problemima. Potrebe za sjemenskim krompirom, očekivano, premašile su potrebe i ove, za hercegovačke poljoprivrednike, kako kažu, historijski najskuplje godine.

Cijene sjemenskog krompira u BiH, ovisno o sorti, kreću se od 1,60 do 2,30 KM po kilogramu. Uz, to, povećanje cijena osnovnog gnojiva za 50 posto, azotnog za 300 posto te nafte za 0,70 KM, u najmanju ruku će prepoloviti proizvodnju jednogodišnjih kultura na području Čapljine.

Ocjena je ovo inženjera agronomije Alena Sabljića koji se na svom OPG u mjestu Bivolje Brdo bavi uzgojem voća i povrća te vinogradarstvom.

Voćnjake i vinograde će proizvođači ove godine zagnajati stajnjakom jer on i nije previše poskupio. Intenzivan uzgoj krompira je nemoguć bez mineralnih gnojiva i ljudi masovno odustaju od sjetve“, kaže Sabljić.

Zatvorene zadruge

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, pošle godine je za uvoz voća i povrća izdvojeno 308 miliona maraka, što predstavlja mali rast u odnosu na godinu ranije, kada je uvezeno osam miliona manje.

Uvoz krompira pao je za više od 3,5 miliona maraka. Ove godine bi mogao biti još i manji, jer će najveći proizvođači smanjiti izvoz.

Cijene određuju nakupci (Foto: Depositphotos/PavelTalashov)

Za to vrijeme, domaći proizvođači, zbog enormnih poskupljenja, ne mogu pristati na niže cijene, a istovremeno je njihova proizvodnja nedovoljna.

Dubravska visoravan, u kojoj su nekada egzistirale dvije, sada nema ni jedne zadruge. Nema ni poljoprivredno udruženje, pa su uzgajivači primorani svoje proizvode prodavati na veletržnici u Čapljini. Tu i jest bit problema, kaže Sabljić, ističući da se cijena nikad ne zna unaprijed.

Cijenu određuju nakupci, ponuda i potražnja, kvalitet i kvantitet, uvoz i mnogo još faktora na koje proizvođač ne može utjecati. Proizvođač ne samo što mora da ulaže sredstva, trud, rad itd., mora da bude i ekonomski analitičar, jer ima godina da se ne mogu ni uložena sredstva vratiti“, kaže on.

Puste oranice

Prema njegovim riječima, bh. proizvođačima velike problem pravi i CEFTA – sporazum o slobodnoj trgovini. Međutim, navodi kako je evidentno da nema želje da se zaštiti domaća proizvodnja.

Smanjenjem PDV, posebnom uređenom akciznom politikom za repromaterijal bi se pomoglo domaćem agraru“, ističe Sabljić.

Smatra kako državi nije stalo da zaustavi divljanje cijena prehrambenih namjernica. Cilj je, kako kaže, da se što više uvozi i time se slijevaju  sredstva u porezni sistem.

Prošle godine je podijeljeno oko dva miliona KM iz budžeta Vlade HNK na 3.800 proizvođača. Tako je subvencija za stari nasad voća iznosila 110 KM, grožđa 150 KM po dunumu. Mislim da se s tim iznosom ne mogu pokriti ni troškovi obrade same parcele“, navodi ovaj inženjer agronomije.

BiH godišnje izdvaja ogromna sredstva za uvoz hrane, dok su oranice su svakim danom sve zapuštenije. Jug Hercegovine je, prema njegovom mišljenju, zasigurno jedinstveno mjesto u regiji gdje se mogu uzgajati različite kulture.

Geografski položaj, utjecaj mediteranske klime, plodno tlo, vrijedni ljudi su samo neki od resursa koji su skoro pa nikako iskorišteni. Ovdje postaju prve jagode, trešnje, kajsije, breskve, grožđe, ne samo najranije u BiH već i regiji“, zaključuje Sabljić.

Selma Mujić /agroklub.ba

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com