Petak, 23 veljače, 2024
Društvo

Bacanje hrane postao ozbiljan svjetski problem

Bacanje hrane postao je ozbiljan svjetski problem koji sve više doseže razmjere kakve mnogi nisu mogli ni očekivati, posebno ako se ima u vidu činjenica da mnogi ljudi u siromašnim zajednicama često nemaju dovoljno hrane, piše Večernji list BiH.

Hrana se uglavnom baca zbog prekomjerne kupnje, slabog razumijevanja značenja roka trajanja, ali i neprivlačnog izgleda namirnica kao što su voće i povrće. Indeks bacanja hrane u okviru Programa zaštite životne sredine Ujedinjenih naroda (UN) za 2021. godinu pokazao je da se godišnje baci 931 milijun tona hrane iz kućanstava, maloprodajnih objekata i prehrambene industrije. Gotovo 570 milijuna tona od toga odnosi se na kućanstva, što je blizu 61 posto, a 26 posto bačene hrane odnosi se na ugostiteljske objekte i 13 posto na maloprodajne objekte.

EU i BIH

Izvješće UN-a pokazuje da se na globalnoj razini godišnje baci čak 17 posto proizvedene hrane (11 posto u kućanstvima, 5 posto u ugostiteljstvu i 2 posto u maloprodaji). U kućanstvima zemalja s visokim prihodima godišnje u kanti za smeće završi 79 kilograma po glavi stanovnika. Ova je količina u zemljama sa srednjim prihodima 76 kilograma po glavi stanovnika godišnje, dok u zemljama s niskim prihodima iznosi 91 kilogram po glavi stanovnika godišnje. Izvješće UN-a pokazuje da je globalni prosjek bačene hrane od 74 kg po glavi stanovnika godišnje na sličnoj razini u zemljama s nižim srednjim dohotkom kao i zemljama s visokim dohotkom, što pokazuje da većina država treba uraditi mnogo toga kako bi riješila ovaj problem. Infografika koju je izradio Pixsell pokazuje prosječnu količinu bačene hrane u otpad. Hrvatska i Slovenija nalaze se na samom začelju Europske unije po količini bačene hrane u otpad. U Hrvatskoj se godišnje baci 71 kilogram hrane po stanovniku, što je upola manje od prosjeka EU-a (131 kg). A kakvo je stanje u BiH, državi koja ima najmanje 60 javnih kuhinja u kojima se hrani oko 16.800 ljudi, a mnogi primaju i dnevne obroke ili mjesečne pakete pomoći u namirnicama da bi preživjeli? U Bosni i Hercegovini godišnje se bace 83 kg hrane po glavi stanovnika samo na razini kućanstava ili ukupno 273.269 tona. Prema podacima Agencije Ujedinjenih naroda, u BiH se godišnje uništava i baca oko 400.000 tona hrane. Kompanije koje se bave prodajom i distribucijom hrane unište jednu trećinu hrane (140.000 tona), a preostale 2/3 bačene hrane predstavlja otpad od kućanstava i pojedinaca. Prema podacima fondacije Mozaik, na osnovi intervjua s kompanijama procjena je da je u 2020. godini uništena hrana u vrijednosti od 126,6 milijuna KM. Od 140.000 tona hrane koje se uništi godišnje, može se napraviti 280,000.000 obroka, što predstavlja 767.123 obroka dnevno. Zastupnici obaju domova Parlamentarne skupštine BiH u lipnju ove godine usvojili su prijedlog zakona o dopuni Zakona na dodatnu vrijednost kojim se ukida plaćanje PDV-a na doniranu hranu. Zakon je usvojen jednoglasno, a ukidanjem PDV-a na doniranu hranu omogućit će se da hrana u vrijednosti od oko 130 milijuna KM na godišnjoj razini ne bude uništena, nego donirana za one koji si je ne mogu priuštiti.

Izmjene zakona

Javne kuhinje u Bosni i Hercegovini, humanitarne organizacije te tvrtke koje bi donirale hranu bez da plate porez još čekaju da se u praksi primijeni već usvojeni zakon kojim je porez ukinut. Ostalo je utvrditi kako će se zakon točno primjenjivati, kako se donira hrana pred istek roka te što tvrtke moraju učiniti da bi se spriječila eventualna preprodaja donirane hrane. Kompanije i humanitarne agencije ipak moraju pričekati da Uprava za neizravno oporezivanje (UNO) BiH izmijeni svoj pravilnik o primjeni zakona. Iz UNO-a u pismenom odgovoru za Radio Slobodna Europa uvjeravaju kako će sve biti gotovo do isteka zakonskog roka, 8. rujna. – UNO je zatražio i mišljenje od Direkcije za europske integracije BiH vezano uz ovaj podzakonski akt, što je također dio standardne procedure jer ovaj podzakonski akt mora dobiti i pozitivno mišljenje spomenute direkcije u smislu da je isti usklađen s propisima EU-a – navodi se u odgovoru. Dodaju da nakon svega Upravni odbor UNO-a treba usvojiti pravilnik. •


WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com