Berba i prerada maslina u Hercegovini; Prinos za trećinu manji od prošlogodišnjeg
Kraju se bliži kampanja berbe i prerade maslina u Hercegovini. Gledano s distance ovogodišnja berba je specifična, počela je u sušnom listopadu, sa zakašnjenjem od nekoliko dana u odnosu na prošlu i prethodne godine, a privodi se kraju u posve drugom vremenskom ugođaju kojeg karakteriziraju učestale kiše. Jedan od pozvanijih da tumači značajke ovogodišnje berbe svakako je Slavko Ramljak, vlasnik uljare OPG „Ramljak“ iz Čapljine.
Teška sezona
„Ova je sezona baš posebna, neobična, jako teška za maslinare, isto kao i za druge voćare, te vinogradare. Ljudi jednostavno nisu mogli isplanirati kad će i šta će raditi, kad će obrati masline, iskupiti berače, to je bilo jako teško. Taman se pripreme uliju kiše, pa se ne može raditi… Počelo je fino, bilo je ugodnih i suhih dana, tada tko je obrao imat će pravo ulje, ovo kasnije što je bilo, masline su „popile“ puno vode, pali su bili i radmani… Pravilo je kad padne kiša da se sačeka par dana da biljka tako da kažem – preradi vodu, da masline budu spremne za branje i da budu neki normalni radmani. Kad su počele kiše nisu dozvoljavale stanku nego se morale brati. Dogurali smo nekako do kraja, možda još šest, sedam dana i bit će gotovo. Gledam na maslinama plodovi opadaju, prezreli su, nema se više što čekati, završavao sezonu koju ćemo pamtiti kao jako lošu“, rezimira Slavko Ramljak, pa naglašava:
Obilne kiše ometale berbu
„Veći dio sezone bila je borba s kišom, jer moralo se brati i kad su uvjeti bili daleko od idealnih. Godina je takva kakva je, gledat ćemo je zaboraviti što prije, nadamo se da će sljedeća biti bolja. Prinosi su manji svakako, ja procjenjujem da su manji za trećinu. Tako sam govorio i na početku sezone, vidjelo se to. Sjećam se prošle godine, kud god krenete vidite maslinu puna, grane se oborile do zemlje, ove godine nije bilo tako, negdje vidite rodnu maslinu, ali oko nje druge sve prazne. Tako je bilo i u mojim maslinicima na području Čapljine i Ljubuškog.
-Vaša uljara, trenutačno jedna od sedam u Hercegovini, je nekako u središtu, k vama se slijevaju informacije, što govore drugi maslinari, je li bilo zadovoljnih?
-Bilo je i maslinara kojima je godina bila dobra, ali su bili rijetki. Uglavnom, ljudi su govorili lani je bilo puno više i tako. Ove godine je dobro zakazala oblica, a ona je najzastupljenija, nekako joj godina nije bilo pogodna. Čak se i dobro oplodila, ali plodovi se nisu razvijali kako treba, zašto se to dogodilo teško je reći. Jesu li uzrok tomu klimatske promjene, zatopljenje, biljka ne zna kad počinje proljeće, kad je zima. Na mom imanju uz Neretvu, vidim kruške i trešnje procvjetale. Priroda je zbunjena, nema prave zime, pravog proljeća, prave jeseni, to je tako.
Nema zime
-Prošlih godina svu su hvalili istarske sorte, kako su ove godine one rodile?
-Ni one nisu dale što se od njih očekivalo. Jednostavno nije godina bila za voće, nije za masline. U vrijeme cvatnje bile su kiše, možda je to razlog da se nisu oplodile, onda je naglo ugrijalo, ne znam, teško je reći što je uzrok. Ja osobno mislim da je najvažniji uzrok što nije bilo prave zime, jer kad bude prava zima onda sve voće te godine, rodi, ove godine zima je bila topla, pa je urod omanuo“, zaključuje Slavko Ramljak, maslinar i vlasnik uljare za preradu maslina.
Valja istaknuti dvije stvari, za razliku od većeg dijela unutrašnjosti Hercegovine, na području Neuma, Broćanac i okolna naselja, urod nije značajnije podbacio. Drugo, broj maslinara i površine pod maslinama u Hercegovini kontirano se povećava po riječima prof. dr. sc. Marka Ivankovića, direktora Federalnog agromediteranskog zavoda, godišnje za 10 – 15.000 stabala, tako da su ti novi maslinari i novi maslinici, koji pristižu, umanjili podbačaj prinosa.
Tekst i foto: Dušan Musa