Čapljina: Gradonačelnik dr. Smiljan Vidić, usprkos koronavirusu nastavljeni su brojni projekti

Na području Grada Čapljine usprkos koronavirusu u tijeku je mnogo projekata, poticaja i slično, a o Gradu Čapljini u vrijeme korone novinarka Radiopostaje Čapljina Tihana Đevenica razgovarala je s čapljinskim gradonačelnikom.

Krenut ćemo s ovim najaktualnijim događanjima. Uskoro počinje nova školska godina. Grad Čapljina daje sredstva za školarce, recite nam nekoliko riječi o tome.

Usprkos koroni i svim problemima s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu pa evo tako i u školstvu, nastava u osnovnim i srednjim školama će brzo krenuti. Ono što, vjerujem jedan dobar dio roditelja znade, jeste da će taj plan i program biti prilagođen upravo zbog infekcije s koronavirusom ali vjerujem da će se to malo po malo posložiti i ono što je važno da će djeca dolaziti u školu. Online nastava je bila jedno vrijeme, dakle ono na samom početku korone, ali ipak najbolje je da djeca dolaze u školu. To je mišljenje i svih nastavnika i profesora i velikog dijela roditelja. Grad Čapljina će iz svog proračuna izdvojiti za svu djecu koja upišu prvi razred naših triju osnovnih škola po 100 KM za nabavku udžbenika a za sve one koji upišu prvi razred naše srednje škole iz proračuna ćemo izdvojiti po 200 KM također za nabavku udžbenika. Naravno i toj djeci koja upišu srednju školu van Grada Čapljine a te srednje škole nema ovdje kod nas, i njih ćemo naravno subvencionirati s tih 200 KM.

Moramo se dotaknuti još jedne teme kada je riječ o djeci. Grad Čapljina je dodjeljivao pomoć za one koji imaju četvero ili više djece.

Pa da, mi smo to prije nekoliko mjeseci, čini mi se prije tri mjeseca da smo podijelili novce i za sve one roditelje koji imaju četvero ili više djece po 200 KM. Iduće godine također ćemo to raditi, u proračun ćemo za, jasno, za 2021. godinu, staviti i sredstva s tim što to više neće biti četvero i više nego troje i više.

Kad smo već kod mladih što je s ovim projektom mladi za stanove koji se prijavljuju?

Mi smo na Gradskom vijeću donijeli odluku da sve one mlade obitelji i pojedinci do 35 godina koji kupuju prvu nekretninu, bez obzira da li se radi o kupovini stana ili izgradnji kuće, dobivaju po jednom četvornom metru po 100 KM. Na ovaj način želimo privući mlade obitelji da ovdje žive. Ne samo one koji trenutno žive u Čapljini nego i one koji se žele doseliti u Čapljinu i već do sada imamo 5-6 obitelji koje su došle iz nama susjednih gradova i općina, kupile stan u Čapljini i naravno da će i oni dobiti ovu subvenciju.

Je li ova subvencija ograničena? Ima li neko vremensko razdoblje ili će trajati i ubuduće?

To je dakle jedan projekt koji je kontinuiran. Svi oni koji ispunjavaju uvjete će dobiti novce. Ona je prva tranša je već urađena, imamo 50 mladih obitelji koji imaju svu potrebitu dokumentaciju. Naravno, nove prijave stižu i dalje a mi ćemo sredinom rujna potpisati ugovor s ovih 50 koji su ispunili kriterije. Idućih par mjeseci naravno da će ljudi i dalje donositi svoje prijave pa kad ih se opet nakupi tako 30-40, opet ćemo organizirati jedno potpisivanje. Ono što je važno reći, još ću jednom ponoviti, da je to kontinuirani projekt, on traje i nije vremenski ograničen.

Pretpostavljamo da je s ovim projektom porasla i potražnja za stanovima u Čapljini. Znaju nama često ljudi doći u Radiopostaju pa upitati prodaju li se igdje stanovi, iznajmljuju li se igdje stanovi, kako ide projekt izgradnje zgrada i Ada-Bad projekt?

Mi smo napravili regulacijski plan Ada-Bad, grad se širi prema jugu, prema Mogorjelu. Tamo smo napravili jednu potpuno novu prometnicu sa svom potrebitom infrastrukturom a trenutno se gradi i jednim dijelom dovršava negdje oko 150 stanova.

Kada su u pitanju ovi ostali projekti međunarodne suradnje, kako to ide?

Mi smo kao jedinica lokalne samouprave do sada bili poprilično uspješni u povlačenju novaca iz različitih Europskih fondova. Jasno da svi mi koji radimo ovdje pratimo različite javne pozive bilo da se radi o javnim pozivima koji se raspisuju ovdje u BiH ili da se radi o prekograničnoj suradnji ili fondovima Europske Unije. Trenutno imamo više različitih projekata koje smo predali i sada, naravno, čekamo evaluaciju tih projekata i vjerujem da će značajan dio njih zadovoljiti sve potrebite kriterije i da ćemo moći ući u realizaciju istih.

I dalje pričamo o projektima u vrijeme koronavirusa. Trebamo spomenuti i onaj projekt za izbjeglice, odnosno raseljena lica. Je li se to i dalje radi ili se tu stalo zbog ovog koronavirusa.

Nije se stalo, naravno da se radi. Radi se onaj nevidljivi dio posla da tako kažem, dakle izrađuje se projektna dokumentacija. Ona bi trebala biti za otprilike nekih mjesec i pol dana gotova. Odmah iza toga idemo u raspisivanje natječaja za izvođače radova tako da mi očekujemo da će izgradnja ovih stambenih jedinica krenuti tamo negdje u 12. mjesecu, naravno ako ne bude žalba na odabir izvođača.

Dakle planira se već u 2021. godini da bi bilo moguće useljenje?

Naš plan, kad kažem naš mislim i na Grad Čapljinu i na Svjetsku banku, jeste da useljenje bude ili u travnju ili u svibnju 2021. godine.

Govorilo se i o obnovi Sportske dvorane, krova dvorane.

To je jedan od onih problema s kojima se mi stalno susrećemo, a vaši slušatelji to i ne znaju, da se raspiše natječaj i da se odabere izvođač i onda izvođač jednostavno odustane. Prošla je ta procedura, odabrali izvođača no iz nekih razloga meni nepoznatih, izvođač je odustao tako da smo morali ponovno raspisivati natječaj i trenutno je taj natječaj u tijeku pa ćemo vidjeti kako će se to završiti.

Što je s područjem Duhanske stanice?

Ja uvijek kažem da nam je područje Duhanske stanice ruglo grada i zbilja je. Mi smo još prije nekih 8-9 godina, napravili regulacijski plan Duhanska stanica. Nažalost vlasnici Duhanske stanice nisu bili financijski spremni da uđu u realizaciju tog regulacijskog plana ali evo zadnjih par mjeseci ja sam imao dva sastanka s vlasnicima Duhanske stanice i izvjesno je da će se veoma brzo krenuti taj regulacijski plan jer hajdemo reći malo je zastario pa ćemo ga još malo ušminkati ali ovdje ćemo na ovom mjestu gdje je sada Duhanska stanica zbilja imati jednu lijepu novu četvrt.

Što će sve tu biti u sklopu tog novog prostora?

Po regulacijskom planu napravit će se jedna prometnica koja će ići od zapada prema istuku tako da ćemo imati, sada mi svi kružimo oko Duhanske stanice, a sada ćemo imati komunikaciju istok-zapad i neće se više morati praviti ovaj krug. Tu će biti stambeno-poslovni prostori i još se ne zna hoće li se investitor odlučiti da onaj FERM, ono najjužniju zgradu, kako se nekad zvao FERM zavod, pretvori u Dom za umirovljenike.

Što je s ovim projektom za žene i što je s uređenjem stopa mosta?

Mi smo krenuli zajedno OSCE-om u jedan projekt koji je prvenstveno namijenjen damama koje žele raditi ali trenutno nisu u financijskoj mogućnosti da pokrenu taj svoj biznis. Mi dajemo svim tim, hajde nazovimo ih start-upovima, po 10.000 KM i mislim da su to fini novci i mislim da se sitni obrt, a to nam je i cilj, može pokrenuti. Naravno bilo je prijava, manje-više gotovo da su sve bile uredne da tako kažem i da su bile ekonomski opravdane i većina tih prijava je prošla.

Dakle možemo za očekivati da će uskoro biti otvoreno više malih biznisa?

Jasno, mi ćemo odraditi taj svoj dio posla. jedan dio posla smo već odradili, napravili smo odabir, veoma brzo će ići isplata novca a onda je na ovim damama koje su prošle ovaj javni poziv, na njima je da krenu s poslom kojeg su zamislile.

Zanimljiv projekt za umjetnike je uređenje stopa mosta. O čemu se tu radi?

To je samo nastavak jedne priče koja je pokrenuta prije par godina. Onaj prostor novog mosta, odnosno mosta dr. Franje Tuđmana želimo na neki način malo uljepšati. Mladi su došli s jednom dobrom idejom i mi smo naravno to dočekali pozitivno i pomogli onoliko koliko je njima ta pomoć bila potrebna.

Svake godine rade se asfaltiranja prometnica. Što je sada trenutno u tijeku i što se planira?

Svake godine ‘pomalo’ nešto radimo. Ovo pomalo pod navodnicima svakako, jer svakako se puno toga uradilo a puno toga se ima još uraditi. Ove godine idemo s asfaltiranjem lokalnih prometnica u Bobanovom Naselju, Suškovom Naselju, jednom dijelu Modriča, u Gabeli, u Trebižatu, u Prćavcima, u Višićima. Naravno da ne možemo sve završiti, bit će nekih ulica koje neće biti asfaltirane ali mislim da naši sugrađani moraju biti svjesni da to jako puno košta i da u koroni su naši prihodi su značajno pali. Međutim negdje blizu 2 milijuna KM će ove godine biti uložene ili je već uloženo u asfaltiranje lokalnih prometnica.

Lijepa vijest za mještane naselja. Više od petnaest minuta govorili smo o raznim projektima i poticajima na području Grada Čapljine. Koji su trenutno najveći problemi s kojima se susreću žitelji?

Svatko ima nekakve svoje probleme. Teško je generalizirati. Ono što je svakako problem, stalno se vraćamo na tu temu infekcijom s COVID-19 virusom. Prije svega još jednom zahvala svima onima koji se pridržavaju propisanih mjera ali i onim zdravstvenim djelatnicima koji se susreću s onima koji su zaraženi ili s onima koji su suspektni na zarazu. Puno je djelatnosti koje su doživjele negativan učinak COVID-19 infekcije. Prije svega tu mislim na turizam i naravno na firme koje se bave prijevozom.

Rekli smo već, dakle imamo problem u turizmu. Možemo reći da je taman Čapljina dobila zamah u tom turističkom smislu kada je došla ova korona, no tu je evo i problem s hotelom, trenutno nepostojanje istog. Iako grad ne može tu puno učiniti pošto je to privatni biznis, imate li ikakvih saznanja na tom području?

Što se tiče hotela, ja vam mogu samo neslužbene informacije dati a to je da su ti problemi koji su tamo bili, da ih sad ne spominjemo, navodno riješili i da će veoma brzo se krenuti s radovima u hotelu i oko hotela i da će za nekih 5-6 mjeseci konačno i hotel “Mogorjelo” proraditi.

Lijepa vijest. Moglo bi se reći da je poljoprivreda u Čapljini glavna pokretačka snaga ali i jedan od glavnih problema s obzirom na ovu situaciju s uvozom i izvozom pa malo da spomenemo i ove poticaje koji su bili za poljoprivrednike i što se još na razini grada i županije može učiniti za poljoprivrednike?

U onom samom početku korone bilo je velikih problema. Zante ne samo da su bile zatvorene granice s drugim državama nego je čak bilo ograničeno kretanje između gradova odnosno između županija. Kasnije kada su se te mjere malo popustile ipak je krenuo taj protok roba i koliko ja imam informacija od poljoprivrednika, ova godina i nije toliko loša koliko se poglavito mislilo da će biti loša kada je korona krenula. Jasno da je veliki problem nekontrolirani uvoz no nažalost jedinice lokalne samouprave ne mogu tu ništa napraviti a isto tako nažalost država koja bi mogla nije napravila ništa. Međutim moramo biti uporni i tražiti određenu zaštitu domaćih proizvođača. Kada kažem domaćih proizvođača ne mislim samo na poljoprivrednike nego na bilo koju vrstu domaće proizvodnje. Jasno da i poljoprivrednicima pokušavamo na različite načine pomoći, ja ću ovdje spomenuti samo jednu stvar, prošle godine negdje oko 1,1 milijuna KM je podijeljeno poticaja poljoprivrednicima na području Čapljine, ove godine mislim da će biti još više.

 

Razgovarala:Tihana Đevenica, Radiopostaja Čapljina

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com