Čapljina, Neum i Ravno kao poveznica međunarodnih cestovnih koridora
Nedavna odluka Vlade FBiH kojom je provedena prekategorizacija prometnice Dračevo – Hutovo – Ravno imat će značaj u gospodarskom značaju za jugoistok Hercegovine, a napose za Grad Čapljinu te općine Neum i Ravno, a koji će u godinama koje dolaze postati dio mreže prometnih koridora, onoga koji ide smjerom jug – sjever, kao i onoga budućeg jadransko-jonskog koji ide u smjeru jugoistoka, piše Večernji list BiH.
Važnost odluke
Prekategorizacija je preduvjet za održavanje i unaprjeđenje prometnice koja će se jednim svojim dijelom vezati uz buduću brzu cestu Stolac – Neum, krajnjim zapadnim krakom spajati na prometnicu M-17 koja je cestovna kralježnica Hercegovine, a posredno onda ostvarivati i vezu na dionicu autoceste na koridoru Vc. To u praksi znači da će Ravno i Neum dobiti mogućnost snažnijeg prometnog povezivanja s unutrašnjošću države, napose s Čapljinom, a samim tim i s ostatkom Hercegovine. Značaj je dodatno naglašen i zbog činjenice da se na ovom, relativno malom geografskom području, sijeku dva međunarodno važna cestovna koridora; već spomenuti Vc, ali i onaj jadransko-jonski. Podsjećamo, Vlada je nedavno donijela odluku kojom je regionalna cesta R-426 (Dračevo – Hutovo – Ravno), dužine 42,51 km, prekategorizirana u magistralnu cestu M-17.6.
Nakon što JP Ceste Federacije BiH preuzme upravljanje ovim dvjema novim magistralnim cestama, one će, u cilju kontinuiranog redovitog održavanja, biti dodane LOT-ovima u koji su kategorizirane magistralne ceste na ovim područjima. Odluka je donesena na osnovi zahtjeva predstavnika triju lokalnih zajednica – Čapljine, Neuma i Ravnog, a koji su tražili prekategorizaciju. U objašnjenju zahtjeva u koji smo imali uvid stoji kako ove tri lokalne zajednice međusobno imaju izrazito lošu prometnu povezanost, a postojeća veza R-426 jedina je s međunarodnim graničnim prijelazom Trebimlja.
Grad Čapljina, navodi se, svojim je jugoistočnim dijelom povezan s ovom regionalnom cestom, a u kontekstu njezina značaja podsjeća se kako se gotovo sva putovanja ne relaciji Čapljina – Neum obavljaju preko Metkovića i Opuzena, prolazeći pritom dva međunarodna granična prijelaza. Problem je posebice izražen u vrijeme turističke sezone, kada su na graničnom prijelazu Doljani kolone uz višesatno čekanje. Znatno je otežan i život stanovnika zbog loše prometne povezanosti s gradskim središtem. Pritom valja naglasiti kako cesta R-426, sada već magistralna, prolazi neposredno pored Parka prirode Hutovo blato koji je jedinstven na području Europe te ima veliki turistički i gospodarski potencijal. U kontekstu Neuma prometnica R-426 ima izniman značaj, jednak kao i cesta Neum – Stolac jer Neum povezanost s unutrašnjošću, osim prema Mostaru, ostvaruje i preko Čapljine.
Zbog gospodarske i administrativne povezanosti s Čapljinom učestalo se koristi komunikacija preko RH, a što implicira dodatne poteškoće. Nadalje, uspostavom schengenske granice prometnica Dračevo – Cerovica dodatno će dobiti na važnosti za Neum, a kvalitetna cestovna veza s Čapljinom, smatraju u Neumu, omogućila bi i rasterećenje prometa u samom općinskom središtu, gdje se tijekom ljetnih mjeseci pojavljuju velike prometne gužve.
Ekonomski potencijali
U općini Ravno ističu pak kako je ova prometnica jedina veza s Neumom i Čapljinom, a podsjeća se i kako je Ravno značajno udaljeno od svih ostalih općinskih središta, a samim time i gospodarskih te prometnih tokova.
Istodobno kroz Ravno prolaze dvije strateški važne prometnice, prva prema prijelazu Trebimlja i dalje prema Slanom u RH te druga, već spomenuta prometnica prema Hutovu, odnosno Čapljini. U ekonomskom smislu napominje se kako Ravno ima velike potencijale, prije svega, tu su Popovo polje, velik broj izvora vode, kao i spilja Vjetrenica koja ima izniman turistički značaj, no uz opasku kako ti prirodni potencijali gospodarskog razvoja izravno ovise o njihovoj dostupnosti i kvaliteti prometne povezanosti.
Važno je za naglasiti i kako je zahtjev u gospodarskom i turističkom smislu usklađen s projektom “Via Dinarica” koji je nastao na inicijativu USAID-a i UNDP-ja.
Đaka city