Četvrtak, 10 listopada, 2024
Zanimljivosti

Da nije bilo Međugorja, nikada ne bih mogao snimati ‘Muku Kristovu’

Ni zatvorene granice ni pandemija koronavirusa, koje su posljednjih mjeseci blokirale svijet, nisu zaustavile svjedočenje o malom hercegovačkom mjestašcu Međugorju, gdje se već gotovo četrdeset godina, po kazivanju vidjelaca, ukazuje Gospa, piše Večernji list BiH.

Snaga u vjeri i Bogu
 
Prije nekoliko dana stigli su i prvi hodočasnici koji su na dolazak u Međugorje čekali punih godinu dana. Riječ je o skupini vjernika iz SAD-a, koja je putovanje uspjela ostvariti nakon brojnih peripetija. S negativnim PCR testovima i ostalom potrebnom dokumentacijom prešli su granične prijelaze i konačno stigli na planirano odredište. Nije slučajno da je to bilo uoči Velikog tjedna kada se prisjećamo Isusove muke na Golgoti. Dvorište crkve svetog Jakova posljednjih dana ispunili su i vjernici iz susjednih zemalja, kao i domaći iz svih dijelova BiH. Došli su potražiti mir. Mole za snagu, za zdravlje svojih najbližih koji su u bolnicama. Zazivaju prestanak pandemije, traže oprost kako bi najveći kršćanski blagdan Uskrs dočekali pomireni s Bogom. Već godinama Međugorje obiluje čudima (bolesni ozdravljaju, ateisti se preobraćuju), brojna su svjedočenja ljudi iz cijeloga svijeta o milostima koje su dobili posjetivši ovo mjesto molitve i pomirenja. Posebna je veza Međugorja i Velikog tjedna jer su vidioci, kao i fra Jozo Zovko, tadašnji međugorski župnik, također bili progonjeni. Tadašnje vlasti činile su sve da šestero djece i župnika ušutkaju, međutim, ni pritisci, ispitivanja, zastrašivanja, kao i zatvor, nisu ih zaustavili… O Međugorju se danas priča više nego ikada, a organiziranje službenih hodočašća dopustio je i papa Franjo, čime je otvorio vrata i službenom priznanju Međugorja kao svetišta. Kroz proteklih 40 godina ovo mjesto posjetili su milijuni hodočasnika iz svih zemalja svijeta, među njima je i američki filmski i televizijski glumac Jim Caviezel, poznat po ulozi Isusa u filmu “Pasija”. U jednom intervjuu, ubrzo nakon prikazivanja filma koji je do sada na najbrutalniji način prikazao Isusove posljednje sate života, Caviezel je otkrio koliku je ulogu u njegovu nastanku imalo upravo Međugorje, vidjelac Ivan Dragičević, ali i fra Jozo Zovko, s kojim ga je sudbina spojila na posve drugom mjestu. – Bez Međugorja nikada ne bih preuzeo ulogu Isusa u Pasiji, jer se u Međugorju moje srce otvorilo molitvi i sakramentima. Za takav film potrebno je mnogo, mnogo moliti. Nikada ne bih mogao snimati “Muku Kristovu” da nije bilo Međugorja. Ne bi bilo filma, ne bi bilo moje uloge Isusa u tom filmu bez Međugorja. Uloga Isusa koju sam glumio jest Isus. U Međugorju sam se za nju pripremao moleći krunicu. Nikada nisam molio krunicu prije Međugorja. Nakon Međugorja, rekao sam to mnogo puta, bez njega ne bi bilo filma “Pasija”. Mel Gibson možda bi završio film, ali to ne bi bila ta uloga Isusa. Prvih sam dana u Međugorju pri molitvi osjećao unutarnji nemir jer nisam bio naviknut toliko moliti, pa sam molio Boga da mi pomogne. Nakon četiri dana htio sam samo moliti. Kad god bih molio, osjećao sam se povezan s Bogom – prepričao je Caviezel svoje iskustvo u Međugorju. Ističe da bi to trebao doživjeti svaki katolik.
Kada je počelo snimanje Pasije, koja je u rekordnom roku doživjela slavu kao ni jedan vjerski film prije toga, Caviezel je imao 33 godine, upravo kao Isus u vremenu na koje se radnja filma odnosila. Htio je da gledatelji ne gledaju njega, nego samog Isusa. Tijekom snimanja je molio, boravio u crkvi, tražio snagu u vjeri. Za njega snimanje Pasije nije bilo kao ostale uloge. Ovo je bilo puno više od filma i posla. – Ako želim glumiti Isusa, znao sam da mu moram biti posve blizu. Svakoga sam dana išao na ispovijed i na euharistijsko klanjanje. Na svetu misu dolazio je i Mel Gibson pod uvjetom da bude na latinskom. To je bilo dobro, jer sam tako učio i latinski – kazao je Caviezel. Tijekom snimanja stalno se propitivao je li on dostojan te uloge. Tu mu je, kaže, pomogao vidjelac Ivan Dragičević koji mu je kazao kako Bog nikada ne bira najbolje, što je on vidio po samom sebi. Ivan je odigrao i veliku ulogu u glumčevu dolasku u Hercegovinu. Kako je kazao u intervjuu za Glasnik mira, Caviezel je s Međugorjem i ukazanjima bio upoznat još kao dječak, kada ga je to fasciniralo. Međutim, vrlo brzo zanimanje za ovo hercegovačko mjesto ukazanja je prestalo. – Sjećam se da smo u katoličkoj školi u koju sam išao u početku bili oduševljeni međugorskim događanjima, ali onda smo čuli da mjesni biskup odbija ukazanja i da tvrdi da su lažna, pa se naše zanimanje ugasilo – ispričao je prilikom posjeta Međugorju. Supruga mu je pričala svoje iskustvo s Međugorjem te rekla kako jedan od vidjelaca dolazi u Irsku. U tom razdoblju Jim je snimao film “Monte Cristo” u Irskoj te joj je odbrusio kako nema vremena za to. Međutim, sudbina je htjela da se Ivan i Jim upoznaju. Naime, tog četvrtka njegov filmski partner Jim Harris nije se osjećao dobro pa nisu snimali. Jim je otišao u crkvu kako bi nazočio ukazanju. U nedjelju koja je uslijedila dobio je još jedan slobodan dan te se susreo s Ivanom.

Bila je to prekretnica u njegovu životu. Sve ranije sumnje u ovo mjesto i događanja u njemu su nestale. Prilikom drugog posjeta upoznao je i fra Jozu Zovku, s kojim je ostao prijatelj. – Međugorje za mene znači živjeti od sakramenata i u jedinstvu s Crkvom. Zahvaljujući Međugorju, počeo sam vjerovati da je Isus doista nazočan u euharistiji i da mi prašta moje grijehe. Preko Međugorja iskusio sam kako je krunica moćna i kakav je dar svakodnevna sveta misa – kazao je ovaj američki glumac koji vjeruje kako mu je iskustvo u Međugorju pomoglo da ulogu u Pasiji iznese do kraja. Međutim, to nije sve. Zanimljivo je spomenuti da se za film “Pasija” pripremao i na Badiji u samostanu koji ima svoju povijest. Duhovnik u Katoličkom duhovnom centru na Badiji upravo je fra Jozo Zovko. – Došao sam na Badiju, u samostan koji ima svoju povijest, a koji su zauzeli komunisti i ubili svećenike. Kao i u Kristovo doba. Ljudi su dali svoje živote za Isusa. Sada vidimo mnoge ljude i u mojoj zemlji koji su naizgled slobodni, ali nisu istinski slobodni. Problem samoubojstava. Problem droge. Mnogi ljudi pokušavaju pronaći smisao, što sam i ja uvijek pokušavao u poslu koji radim, filmovima, što me je također potaknulo prihvatiti ulogu Isusa u filmu “Pasija – Muka Isusa Krista”. Ovdje noću volim svjetla u visini; vidite mjesec, jako je romantično. Na otoku smo, odemo plivati, idemo na svetu misu. Vraćam se jednostavnosti. Vraćam se doma. Miru. To je za mene naša Crkva. Nema drugoga mjesta gdje bih želio biti.

– Za vrijeme ukazanja klečao sam pokraj njega i rekao sam u svojemu srcu: “U redu, tu sam. Spreman sam. Učini sa mnom što god želiš.” U istom sam trenutku osjetio kako me nešto ispunjava. Bilo je to posve jednostavno, a opet jedinstveno. Kada sam ustao, suze su mi tekle iz očiju i počeo sam svim srcem plakati. Ivan mi je rekao: “Jime, čovjek uvijek nađe vremena za ono što voli” – ispričao je Caviezel. Kada je poslije toga prvi put došao u Međugorje, tu je proveo četiri dana.

Novi film nakon 17 godina
 
Dio moga poslanja kao glumca jest reći: “Sudite me po mome djelu”. Ima li u njemu istine? To je vjera koja živi 2000 godina. Živjet će i dalje. Bit će izazova, loših vremena, ali u tim lošim vremenima djeluju najveći sveci. Blagoslovljen sam što mogu raditi za Istinu, ali i dalje trebam naći mjesto u osami, u milosti, kako bih bio bolji suprug, bolji otac, bolji građanin. Pronaći takvo mjesto, družiti se s ljudima kao što je fra Jozo, svjedočiti milosnim darovima koji su im darovani – ispričao je Caviezel. Inače, zanimljivo je spomenuti kako je kod posljednje scene u Pasiji Caviezel imao iščašeno rame koje je iskakalo kad god bi netko udario o križ. Caviezel je morao, kako bi osigurao savršene snimke, visjeti na križu u razdoblju od pet tjedana. – Pri bičevanju, bičevi su me dvaput doista zahvatili i na leđima sam imao ranu od 14 centimetara. Imao sam upalu pluća i bila su mi puna tekućine. Kod snimanja posljednjega kadra oblaci su bili vrlo niski i munja je udarila u križ na koji sam bio pričvršćen. Oko mene je odjednom zavladala mukla tišina i osjećao sam kako mi se kosa diže na glavi. Oko 250 ljudi koji su stajali oko mene vidjelo je kako je moje tijelo zasvijetlilo i primijetili su vatru lijevo i desno od mojega tijela. Mnogi su bili šokirani onime što su vidjeli – ispričao je Caviezel uvjeren kako je to preživio da bi mogao svjedočiti. Redatelj Mel Gibson upozorio je Caviezela kako bi mogao postati “hollywoodski izopćenik” ako prihvati ulogu Isusa Krista. Caviezel mu je odgovorio: “Mel, ja vjerujem u ovo. Svatko ima križ koji mora nositi. Moram nositi svoj križ. Ako nećemo nositi svoje križeve, past ćemo pod njihovom težinom. Stoga, učinimo to.” Nakon 17 godina Mel Gibson i Jim Caviezel rade na novom projektu za koji ponovno inspiraciju crpe u Crkvi. Riječ je o filmu koji će nositi naziv “Pasija: Uskrsnuće”, a, sukladno nazivu, prikazivat će Isusov vječni život.


[adrotate banner="8"]
WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com