Nedjelja, 25 veljače, 2024
Društvo

Danas je Čista srijeda. Znate li što to točno znači i koja je razlika između nemrsa i posta?

Čista srijeda dan je koji svojom simbolikom poziva ljude da sve više i više postaju Božja djeca, odnosno da kroz vrijeme korizme nastoje mijenjati vlastito ponašanje

Pepeo kojim se vjernici posipaju dobiva se od spaljenih grančica prošlogodišnje Cvjetnice. Posipanje pepela na Čistu srijedu podsjetnik je na Kristovu patnju i vjernikovu spremnost da sudjeluje svojim odricanjima i drugim oblicima pobožnosti u Kristovoj žrtvi.

Posipanje pepela u kršćanskoj tradiciji označava pokoru i spremnost na novi život, na što podsjećaju riječi: “Obratite se i vjerujte evanđelju”, dok formula “Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti” podsjeća na čovjekovu smrtnost i prolaznost, kao i na potrebu da se čovjek u punoj poniznosti podloži Bogu, svome Stvoritelju. Pepelnica uvijek pada u srijedu, a kako je riječ o pozivu na unutrašnje čišćenje, zato se i naziva Čistom srijedom. Da bi se naglasio pokornički karakter Čiste srijede, taj je dan, uz Veliki petak, Crkva proglasila zapovijedanim postom i nemrsom.

Postiti znači najesti se jednom do sita u danu, a ne mrsiti znači ne jesti meso. Obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi. Naglasak je na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.

Post obvezuje sve vjernike od navršene 18. do započete 60. godine života, dok nemrs obvezuje sve koji su navršili 14 godina života u sve petke, a napose korizmene, osim onda kada na taj dan padne svetkovina. 

Post i nemrs ne obvezuju one koji se nalaze u težim životnim situacijama, kao što su npr. bolesnici, trudnice, dojilje, putnici ili oni kojima je zbog trenutačnih okolnosti u kojima se nalaze teško postiti i ne mrsiti. U takvim se okolnostima preporučuje, ako je to fizički moguće, da se post i nemrs zamijene nekim drugim djelom pokore.

Čista srijeda dan je koji svojom simbolikom poziva ljude da sve više i više postaju Božja djeca, odnosno da kroz vrijeme korizme nastoje mijenjati vlastito ponašanje, i to posebno kroz dva vida: s jedne strane zauzetijim nastojanjem oko odbacivanja svih osobnih mana za koje čovjek osjeća da ga čine manje čovjekom. 

S druge strane u nastojanju oko određivanja za dobro, za pozitivnosti, za pomaganje drugima i za osjećaj prema ljudima u potrebi.
Pokornička priprava početkom 3. stoljeća za Uskrs je trajala od jednog ili dva tjedna, a već u sljedećem stoljeću trajala je četrdeset dana, po kojima je i dobila naziv – korizma.  Započinjala je prvom nedjeljom korizme, a završavala na Veliki četvrtak. Od 6. stoljeća korizma započinje na Pepelnicu, tako da se povećala na 44 dana.

Vecernji.hr

 


WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com