FOTO: Na brdu Ljubica rastu divlji bademi

Kad je riječ o neumskom zaleđu ‘Večernjak’ se može pohvaliti slučajnim ‘otkrićem’ divlje masline prije godinu dana. Za divlje masline su znali žitelji neumskog kraja, međutim široj javnosti nije bilo znano da i u bosanskohercegovačkom priobalju kao u ostalom i na cijelom Mediteranu, rastu divlje masline. Nakon što je prije petnaestak godina zavladala maslinomanija stalno se nagađalo da su masline u Hercegovinu stigle s rimskim osvajačima, pa kasnije s pojedinim osmanskim velikašima i slično. Uz pomoć Slavka Katića istraživača kulturne, povijesne i biološke baštine neumskog kraja, utvrdili smo da masline u Hercegovinu nisu došle niotkud nego su tu bile od pamtivijeka. Pošto raste na širem području neumskog priobalja, može se zaključiti da je divlja maslina autohtona biljna vrsta Hercegovine.

Tragajući za zanimljivostima neumskog kraja na brdu Ljubica između Kiševa i Moševića, uočili smo još jedno neobično drvo. Po kori na kratkom deblu, nalik je bademu dok grane s zgusnutim sitnim grančicama, sliče krošnji trna, ali bez iglica. Nakon što smo slike proslijedili gospodinu Katiću inače autoru separata Vegetacija na prostoru župe Gradac, objavljenom u Humskom zborniku XII – župa Gradac 2009. godine, dobili smo neočekivan odgovor.

„To je divlji bajam, badem, kako se to već kaže“, rekao je gospodin Katić, a na našu opasku
je li to tzv. gorki badem, bio je izričit:

„Jedno su gorki i slatki badem, a ovo je pravi divlji badem kojeg ima na području Neuma“, ustvrdio je gospodin Katić.

Istina gospodin Katić kaže da „nije očekivao divlji badem na brdu Ljubica, 270 metara iznad razine mora“, međutim fotografija ga je uvjerila da ima. Naravno, bili smo iznenađeni, jer je stereotipije da je tzv. gorki badem – divlji badem. Stablo na koje smo naišli pokazuje da ne mora biti tako, odnosno ako se prihvati tvrdnja da je gorki badem – divlji badem, očito postoje i druge sorte divljeg bajama. Ovaj je zaista neobičan, pa bi poželjno bilo da neki angažirani botaničar vidi o čemu se odista radi. Kako smo saznali, ovo stablo nije usamljeno jer takvih badema ima na neumskom području, ali na nižoj nadmorskoj visini.

Nakon svega navedenog nameće se zaključak da bi Hercegovci prije svega trebali upoznati Hercegovinu od Štitara u općini Posušje do Glavske u općini Neum, odnosno od Kleka i Neuma do Ivan planine, pa onda ići dalje. Hercegovina relativno jest mala, ali je zato toliko raznovrsna da bi istraživači desecima godina imali posla razotkriti što sve i gdje ima.

Tekst i foto: D. Musa