FOTO: U Ravnom održano predstavljanje godišnjaka “Bilig” pod sloganom “Neretva spaja, a ne razdvaja”
Vođeni sloganom – Neretva spaja, a ne razdvaja, članovi udruge Hercegovačka kulturna baština – Bilig, iz Ljubuškog i Mostara s domaćinima u Ravnom su predstavili 5. broj godišnjaka „Bilig“ i održali redovitu godišnju skupštinu. Peti broj godišnjaka Bilig donio je niz priloga o kojima su govorili prof. mr. sc. Ante Paponja iz Ljubuškog i prof. Viktor Zubac iz Mostara. Magistar Paponja posebice se osvrnuo na značenje ovog godišnjaka, naglašavajući:
„U vremenu u kojem živimo godišnjak „Bilig“ se pojavljuje kao jedan od instrumenata kako očuvanja naše kulturne baštine, tako i očuvanja našeg narodnog identiteta. Tim više, što se na polju očuvanja kulturne baštine danas suočavamo sa dva veoma teška problema društvene i znanstvene naravi. Na jednoj strani to je fenomen globalizacije sa svojim ekonomski nasiljem velesila i njihovih moćnih korporacija, oboružanih ideologijom neoliberalizma i transhumanizma, koji uspijeva unificirati cijelu zapadnu civilizaciju, pa tako i staru Europu, u kojoj postaje sve teže tragati za tradicijskim i kulturnim identitetom. Na drugoj strani su to nova dinamika i snažna kolebanja na polju historijskih znanosti, koja, pod udarom oluja postmoderne, postaje sve manje sigurna i u predmet svoga istraživanja.“
Mr. Paponja je u izlaganju akcent stavio i na neke od tema petog godišnjaka kao što su „Jedna šetnja po gomilama“ autora Igora Skoke, zatim rad prof. dr. sc. Ante Čuvala „Andrijica Šimić-harambaša (1833.-1905.)“, prilog povjesničara Zvonimira Hercega „Fra Petar Bakula – jedan Hercegovac“, te rad „Prve hrvatske tiskovine u Hercegovini“ autorice Ive Šuvak – Martinović… Mr. Paponja je istakao da se Skoko u svom „hodopisu tekstom i slikom dotakao jednog od najbogatijih aspekata naše kulturne baštine“. Osvrćući se na rad prof. Ante Čuvala „Andrijica Šimić-harambaša (1833.-1905.)“ mr. Paponja je uz ostalo primijetio: „Autor nam iznosi rijedak primjer kako specifične povijesne okolnosti mogu dovesti do pretvaranja odmetnika u narodne junake. Tako je Andrijica postao metafora borbe našeg naroda, kako protiv osmanskog ugnjetača, tako i protiv cinizma imperijalnog Beča.
U osvrtu na prilog povjesničara Zvonimira Hercega „Fra Petar Bakula – jedan Hercegovac“, mr. Paponja je konstatirao: „Fra Petar je bio vrhunski intelektualac, profesor filozofije i teologije u Italiji i začetnik visokoškolskog obrazovanja u Hercegovini, osoba koja je veoma zaslužna za dolazak časnih sestara milosrdnica u Hercegovinu, koje su organizirale škole za obrazovanje djevojčica. Bio je vješt propagandist, svjestan potrebe internacionaliziranja obespravljenog položaja kršćanskog puka pod osmanskom vlašću, ne samo kroz političke spise, nego i svjetlu djelovanja konzula velikih sila na tlu Bosne i Hercegovine.“ U osvrtu na prilog „Prve hrvatske tiskovine u Hercegovini“ autorice Ive Šuvak – Martinović, mr. Paponja je značajnim ocijenio činjenicu da je prva tiskara u Mostaru počela s radom 1872., šest godina poslije osnivanja vakufske tiskare u Sarajevu….
U sveobuhvatnoj analizi sadržaja i uopće značenja Biliga prof. Viktor Zubac je u izlaganju uz ostalo, detektirao da: „Godišnjak na jednome mjestu okuplja priloge povijesno-književne tematike autora iz raznih krajeva Hercegovine i time ističe svoju otvorenost našim tradicijskim, jezičnim, pa i svjetonazorskim posebnostima. Sociološka, pa i povijesna vrjednota ovog zbornika upravo i jest u otimanju našega kulturnog bogatstva od zaborava, ali i otkrivanju onoga o čemu se gotovo ništa nije ni znalo. Doista, etnološki su iskazi ponajbolje dionice u rastu u duhu i tvarnome napretku, ali izgradnji humanijega svijeta.“
U programu kojeg je moderirala Vesna Slobođan suradnica „Biliga“, sudjelovali su pjesnikinja Vesna Snježana Lovrić iz Mostara, zatim ljubuški pjesnik Stjepan Boto, te dr. Jure Burić nekadašnji zastupnik u Saboru R. Hrvatske i Dubrovačko-neretvanski župan koji je također, čitao stihove iz svoje još neobjavljene zbirke. Podršku manifestaciji dala je općina Ravno.
Na redovitoj godišnjoj skupštini koja je prethodila predstavljanju godišnjaka udruge Hercegovačka kulturna baština – Bilig, analiziran je rad u prošloj godini u kojoj je izdano i nekoliko knjiga. Za tekuću godinu zavrtani su također ambiciozni planovi, te istaknuta potreba suradnje s udrugama slične programske orijentacije.
Tekst i foto: D. Musa