HERCEGOVAČKO PODZEMLJE Baci daleko od očiju da se ne vidi i problem je riješen

Od 2012. godine Speleološko društvo “HERCEG” Mostar bavi istraživanjem i zaštitom speleoloških objekata u kršu BiH i inozemstva.

U Hercegovini su za sada članovi ovog društva istražili više od šezdesetak objekata. Pored onog lijepog što istraživanje nosi sa sobom, članovi društva nerijetko nalaze na tužne prizore.

Predivne jame i špilje, ljudskim nemarom i nebrigom za prirodu zatrpane su smećem. No, ljudi i ne shvaćaju kolika je to zapravo prijetnja njima samima.

“Najveći problem ljudske nebrige za prirodu je prvenstveno neznanje. Još uvijek živimo u onom vremenu, baci daleko od očiju da se ne vidi i riješen je problem i gdje je najbolje već u podzemlje, dolje se ne vidi? Ne razmišljamo ili ne znamo kako je podzemne šupljine (jame i špilje) načinila upravo voda, a samim prirodnim procesom cijeđenja vode kroz pukotine i to silno smeće na kraju dođe do izvora pitke vode, do prirodnih izvora i samim tim do naših usta.

Ono što za sada možemo kao društvo učiniti je nakon svake onečišćene jame razgovarati s lokalnim stanovništvom, pokazati slike kako stvarno izgleda unutrašnjost neke jame i kako sve to što se ubaci dolje na kraju i pijemo u tekućem obliku. Do nečijih očiju i razuma dopre taj horor, do nekih ne”, kaže za hercegovina.info Žana Marijanović predsjednica SD Herceg Mostar.

Ponekad članovi društva naiđu i na eksplozivne naprave iz drugog svjetskog rata.

“Pored svih onih ljepota s kojima podzemlje očarava, tu je opet i ona lošija, nekad opasnija, a nekad tužnija slika na koju nailazimo prilikom istraživanja. Uz sve opasnosti rada u zatvorenim prirodnim objektima i „visinama“, većina speleoloških objekata koja se nalaze u blizini naseljenih mjesta su jako onečišćena, a u većim količinama komunalnog otpada i raznih životinjskih ostataka nalazimo, nažalost, i eksplozivne naprave i iz Domovinskog i iz Drugog svjetskog rata“, ističe Marijanović.

Kako se suočavate s problemima na koje nailazite?

“Činimo ono što je u našoj mogućnosti, jer mi smo nevladina neprofitna organizacija što znači kako nas nitko ne financira i kako smo svi u ovome volonteri, istraživači i zaljubljenici u podzemlje. Uskoro planiramo čišćenje speleološkog objekta na području Goranaca, jer nam je objekt zanimljiv za istraživanje. Zbog veće količine raznog otpada koji se uglavio na jednom užem dijelu, ne možemo sigurno provoditi daljnja istraživanja. Radi se o jednom od najdubljih speleoloških objekata na ovom području sa svojom dubinom od 260 metara“, ističe Žana Marijanović za hercegovina.info.

Koliko je zapravo Hercegovina bogata speleološkim objektima?

“Hercegovina je istovremeno i planinska i nizinska i primorska i kontinentalna i kao takva je pravo bogatstvo reljefnih i geoloških oblika. Najmanje je istražena sama unutrašnjost (mislim na podzemlje). Od osnivanja Speleološkog društva Herceg Mostar na ovom našem području istražili smo preko 60 speleoloških objekata. Tako da mogu reći kako je Hercegovina poznata po ovom svom nepokolebljivom kršu i da krije jako velik broj špilja i jama, koje još uvijek čekaju na svoja istraživanja.”

Koliko danas vaše društvo broji članova i kako vam se ljudi mogu pridružiti i na koji način pomoći?

“Trenutno društvo broji 23 člana, od kojih je stalno aktivno sedam članova. Jednom godišnje organizira se speleološka škola, na kojoj se polaznici upoznaju s istraživanjem podzemlja te se osposobljavaju za samostalan ulazak u speleološke objekte. Nakon završene škole mogu se aktivno pridružiti radu društva. Više informacija svi zainteresirani mogu pronaći na našoj Facebook stranici Speleološko društvo Herceg Mostar“, kazala je Žana Marijanović za hercegovina.info.