Subota, 23 rujna, 2023
Društvo

Investicija koja otvara nove vidike: Kultivacija brda u Gabeli najava moguće budućnosti Hercegovine

Na brdašcima Žuberić i Muminovača sjeverozapadno od Gabele nakon obilaska terena slobodni smo ustvrditi – niče jedna nova Hercegovina. Hoće li se svakom svidjeti to je već drugo pitanje, međutim kultivirani dio tog prostora najava je moguće budućnosti juga Hercegovine. Zahvaljujući činjenici da se ta dva brdašca na čijim vrhovima su ilirska gradine, uzdižu na oko 170 metara, iznad razine mora, naprosto „bodu“ oči s 5 do 10 metara iznad mora kolika je nadmorska visina područja oko Čapljine i Metkovića. Bili smo tu kada su počeli radovi polovicom kolovoza 2018. godine, međutim sada je to jedna posve nova priča o kojoj inženjer agronomije Toni Falak, voditelj proizvodnje tvrtke „Agroherc organic agriculture“, kaže:

„Trenutno je pod koncesijom 140 hektara brda koje se kultivira i privodi kulturi i sadnji. Trenutno imamo posađeno 1,2 milijuna sadnica smilja, nekih 5.000 maslina i također oko 5.000 sadnica divljeg šipka. Sadnju maslina nastavljamo ovih dana, u planu je novih 5.000 maslina, a na proljeće u planu je sadnja 3.000 smokava i još 5.000 sadnica divljeg šipka. U tu svrhu pripremamo tlo, bageri su u punom pogonu, onda slijedi ravnanje i „frezanje“ terena, a na koncu kopanje rupa.”

Kad se pogleda valovita prostrana plantaža smilja, asocijacija je odmah na općepoznati krah smiljomanije u Hercegovini, na upit kako je ova tvrtka „okrenula pilu naopako“, ing. Falak kaže:

„Gledajte, ako imate organsku priču o uzgoju onda se nađe tržište za takvo ulje. Uvjeti su rigorozni, morate ispoštovati sve parametre certifikata, svega onoga što je popratno u proizvodnji od nadgledanja, prismotre, zaštite koja je s organskim preparatima, do samog procesa destiliranja onda dobijete ulje koje je izvrsne kvalitete, koje je jako priznato, o cijeni ne bih govorio, uglavnom sve se proda. Glavna tržišta za naše ulje od smilja su Njemačka i Francuska s tendencijom širenja. Imamo i novih upita, čak imamo i ponudu za sadnju lavande, da radimo proces destiliranja i proizvodimo ulje. U toj priči smo sada, dobili smo i sjeme, pa se na proljeće može očekivati prva sadnja lavande. Prvim rezultatima investitori su zadovoljili čime je stvorena podloga za dalji razvoj.“

-Izgleda da će hercegovačka brda u pravom smislu riječi mirisati aromatičnim biljkama, spominjete organsku proizvodnju, koliko je teško zadovoljiti standarde organske proizvodnje i što ona podrazumijeva?

-To je široka tema, ukratko mogu reći – pod prismotrom smo stranaca – Nijemaca i Francuza koji dolaze tu redovito svakih par mjeseci, uzimaju uzorke, tla, listova i svega onoga što se ovdje radi. Imate vi kasnije naknadu za to sve, ali da zadovoljite kriterije to je zaista jako, jako, teško.

-Šipci, što se s njima kani raditi, kod nas im za sada osim soka sezona traje mjesec, dva?

 

-Posadili smo 5.000 dvogodišnjih sadnica, ove godina imamo i prve tragove komad, dva, tri plodova, ali priča sa šipcima se širi. U planu su posebne destilerije, prešaone, a šipak može biti i sok, i sirup, zatim sušena kora ide za čajeve, posebna priča je ulje iz sjemenke šipka… Uglavnom naš autohtoni divlji šipak je jako, jako zahvalna kultura.

-Vidimo kod smilja nema navodnjavanja, zašto?

-Što se tiče smilja ne radimo navodnjavanje, znamo s kojeg područja potječe, a to je upravo ovakav krš. Valjala bi mu voda, nakon šišanja i svega onoga što ide, ako padne kiša dobro pala, ako ne padne nije pala i gotovo, međutim odradimo mi prehranu organskim preparatima gdje te šokove nakon rezidbe, smanjimo u velikoj mjeri.

Naravno, smilje na plantažama tvrtke „Agroherc organic agriculture“, ne daje megalomanske količine zelene mase ni dvije žetve aktualne u vrijeme smiljomanije. Priče su išle do dvije žetve godišnje s prinosom kilogram po stabljici itd. Na plantažama ove tvrtke jedna je žetva, a količina zelene mase je 200-ak grama, bolje stabljike do 250 grama.

„Navodnjavanje, ipak postavljate mrežu, što će se točno navodnjavati“, pitali smo ing. Falaka?

-Navodnjavat će se maslina, šipak i smokava koju planiramo saditi na proljeće, odnosno sve višegodišnje kulture. Izbušena su dva bunara dole u polju u Strugama, odakle će se izbacivati voda u bazene, bit će tri bazena od 1.000 – 1.250 ‘kubika’, odatle će voda ići sustavom cijevi na određene plantaže, digitalizacija…

Za maslinare informacija da se na plantažama u brdima kod Gabele sade ili su posađene istarska bjelica, oblica, levantinka, pa talijanske sorte leccino i pendolino, a razmišljao i o španjolskim sortama. Sade se isključivo dvogodišnje sadnice, a druge godine nakon sadnje prvi je rod. Što se tiče plasmana tržište Bosne i Hercegovine je premalo za proizvode koje kani proizvoditi tvrtke „Agroherc organic“ u Gabeli, a uz to nije kako reče ing. „Falak“ „nije ni platežno moćno“. Na kraju ističemo da su investitori u novo čudo u agraru na području Gabele, nakon „Adria Histhila“ tvrtke za proizvodnju presadnica, Nijemci koje je na ovo područje usmjerio Admir Rahimić, Čapljinac iz Stanojevića koji živi i radi u Njemačkoj.

Tekst i foto: D. Musa


WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com