Ponedjeljak, 24 lipnja, 2024
Društvo

Na čapljinskoj veletržnici kuke trenutačno 20 KM za kilogram

Na prvi pogled cijena im nije neka, početkom ožujka vezica je „samo“ 4 KM. Naravno riječ je o kukama (lat. Tomus communis), čija je sezona počela koncem veljače. Međutim, to „samo“ otpada ako se malo proanalizira dobije se zavidna cifra od 20 KM za kilogram. Računica je jednostavna, vezica u prosjeku ‘teži’ 200 grama, pa s obzirom na činjenicu da za kilogram treba pet vezica onda je to 20 konvertibilnih maraka za kilogram!

“Para laka”

Narodski kazano „para laka“, niti kopao, niti zalijevao, za čas se uz nešto kulinarskog umijeća može spremiti ručak. Za one koji gledaju „malo šire“ može se u narednih dva – tri mjeseca nešto i zaraditi. Kuke su unosan posao na početku sezone, u ožujku i u prvoj dekadi travnja, kasnije im ponuda raste, a cijena pada. Na toplijim strana gdje uspijevaju, prolazi im i sezona, pa postaju tvrde, praktično nejestive.

„Nije ovo sami početak sezone, ja sam kuke brao još prije petnaest – dvajes’ dana“, ističe Hilmo Krehić iz Radišića kod Ljubuškog, stalni prodavač na veletržnici u Tasovčićima, pa nastavlja: „Poranile ove godine, nije bilo zime, samo treba znati za njihove majdane. Prve kuke možeš brati onako u želju, za ručka, nema tu za prodaje“, veli ovaj ljubitelj specijaliteta od kuka.

S obzirom na obilne kiše u zadnjih desetak dana, ovo će po svemu sudeći biti sezona kuka. Takav razvoj prilika mogu spriječiti jedino kasni mrazovi koji su za kuke ubitačni kao i za rano voće i povrće. Hercegovci su prije maslina nekako početkom ovoga milenija „otkrili“ kuke. Ranije su se kukama hranile uglavnom težačke obitelji, odnosno stanovništvo koje je prirodom posla živjelo u skladu s prirodom. Malo pomalo, ulaskom u modu izleta, počele su se masovnije konzumirati. Kulminacija je uslijedila baš kao i u slučaju maslina s hvaleposjevima koje su im dijelili nutricionisti.

Kuke sa zelenim lukom specijalitet za gurmane

Teško je pobrojati za što su sve po njihovom sudu, dobre kuke. Obično se kreće od tvrdnje da su kuke idealan proljetni čistač kompletnog organizma, zatim da su odličan diuretik, što će reći da pospješuju lučenje mokrače i u njoj otopljenih tvari, u prvom redu natrija… Pomažu u borbi protiv anemije, zbog manjeg udjela ugljikohidrata preporučuju se u prehrani dijabetičara pa su i zbog toga tražene. Kuke tvrde njihovi poklonici, ali i ljudi od struke, pospješuju rad jetre, bubrega… Uglavnom, pohvala je toliko da su ih počeli jesti i oni koji su prije toga tvrdili da imaju gorak okus.

Hercegovina je svojevrsni zabran kuka, koje njezini stanovnici za sada koriste samo za osobnu ishranu. Za razliku od Istre ili primjerice Dubrovnika, najrazvijenijih hrvatskih turističkih regija, nismo primijetili restorane koji u sezoni na meniju imaju kuke. Kad je riječ o turizmu poslovična inovativnost Hercegovaca ne dolazi do izražaja, stoga i ne čudi što smo prije svega poznati kao regija izletničkog turizma. Pariški, Bečki ili zagrebački odrezak mogu se dobiti i u tim velikim gradovima, ali kuke koje u nekim dijelovima Mediterana poput Istre zovu i divljim šparogama, sigurno ne mogu ili mogu po znatno većim cijenama nego što su ti specijaliteti.

Istočna Hercegovina “Eldorado” za berače

S kukama sve baš nije ni idealno, a razlog je njihova navika da najbolje uspijevaju u okrajcima nekadašnjih njiva i gustišima u okruženju kupine, drače i drugih negostoljubivih biljaka. Tamo su kako reče gospodin Krehić njihovi „majdani“, pa do kuka nije uvijek lako doći. Zadnjih godina kao eldorado za kuke spominju se pojedini rajoni istočne Hercegovine, gdje navodno ima kuka u izobilju… Ove sezone nastojat ćemo tvrdnju provjeriti o blagovremeno čitatelje izvijestiti.

Tekst i foto: D. Musa


WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com