Na jugu Hercegovine sve više onih koji žele podizati plantaže kivija
Vrlo je zanimljiva situacija u voćarstvu juga Hercegovine, s jedne strane očite su klimatske promjene, a s druge strane uočljiva je pojačana sadnja nekih kultura.
Razgovor sa agronomom Ivanom Čuljkom vlasnikom „Rasadnika Čuljak“, započeli smo upravo pitanjem o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na biljnu proizvodnju?
„Klimatske promjene stvarno su utjecale na proizvodnju, suša i visoke temperature ostavile su traga. Borili smo se i na koncu smatram da smo ostvarili solidnu proizvodnju. Mi imamo određeni kapacitet proizvodnje i to držimo od prilike svake godine. Nismo povećavali proizvodne kapaciteta kada je u pitanju rasadničarska proizvodnja, išli smo na jedan drugi program, formiranje plantaže maslina na koncesiji koju smo dobili u općini Ljubuški, taj projekt je u tijeku. Riješili smo puno toga zemlja je privedena kulturi, znači izvršeni su radovi bageriranja, kopanje, frezanje, ograda parcele, vodu smo riješili bušenjem, to je bila ogromna bušotina 210 metara, doveli smo i struju nekih kilometar i pol smo morali vući kabel i sada smo u fazi da pumpu pustimo u pogon kako bi mogli pristupiti sadnji“, kaže direktor Čuljak te na upit što će se sve saditi nastavlja:
„To će biti prije svega plantaža maslina, sorta istarska bjelica, manji dio eksperimentalno bademi i neke druge kulture, da vidimo kako će se neke sorte u našim uvjetima ponašati. Rasadnik za sada ostaje u Čapljini s tim da je u planu njegovo proširenje na još 3.500 kvadrata, ali to još nije sigurno.”
Spomenuli ste na početku da klimatske promjene utječu na proizvodnju, kako uskladiti proizvodnju s promjenama?
Treba stvarno biti nom stop prisutan i pratiti. Zalijevanje je tu osnovni faktor, prehrana također, dodavati odgovarajuće makro i mikro elemente, pogotovu kod pojačanog zalijevanja, jer dolazi do ispiranja tih hranjiva tu se mora biti oprezan i redovito dodavati, ako tako radimo neće biti problema.
Siječanj je doskora bio natprosječno topal, neke biljke su krenule pupati?
Kako je vrijeme bilo do sada to nije dobro, jer ako se nastavi na ovakav način onda je velika opasnost, krenut će vegetacija ranije doći će do cvjetanja i zametanja plodova i sada ako se pojavi kasni proljetni mraz, onda je katastrofa neminovna.
Imate li neki savjet za voćare, može li se nešto preventivno učiniti?
Ja bi preporučio proizvođačima koje imaju plantaže voćaka, posebice kada je u pitanju koštičavo voće–breskva, nektarina, kajsija, da što više tretiraju s bakarnim preparatima. Znači preparatima na bazi bakra, koji će bar donekle usporiti vegetaciju.
Kada je u pitanju sadnja mandarina, pa i naranči, primjetno je da se i te kulture kod nas u zadnje vrijeme više sade, bar u okućnicama, je li to povezano s klimom i klimatskim promjenama?
Je, u svakom slučaju stvaraju se preduvjeti, ako se ovako nastavi, a dosadašnje godine pokazuju da se ide u pravcu, možemo bez problema razmišljati o ozbiljnoj proizvodnji citrusa, pogotovu mandarina, naranči, nekih otpornijih sorti limuna na čapljinskom području…
Kakva je tražnja za citrusima koje smo upravo spomenuli i maslinama?
“Za sada je evidentna, pojačana je potražnja maslina. Ljudi sade masovno, što je po meni dobro, jer to je sigurna proizvodnja, profitabilna kultura, oko nje nema nekih posebnih radova, jedino ako nije u pitanju ovo što ja radim, a to je rekultivacija zemljišta, privođenje zemljišta kulturi. To je skup proces, to nije preporučljivo, ali tko ima zemlje, prave radne zemlje prave, posaditi masline to je za OK.”, kaže ing Čuljak te dodaje:
„Naravno, prije toga bi se trebalo posavjetovati sa stručnjacima, pa bi bilo dobro prije sadnje napraviti pedološku analizu, vidjeti kakva je zemlja, odgovora li pojedinim sortama, Maslina traži ocjedita zemljišta ne teška ilovasta, nego da su prozračna i ocjedita.”
Postoje li neke vrste koje bi mogle kako kažemo uspijevati ‘u polju’, čapljinskom polja su u korovu?
Da, postoje, kako ne, to su sorte koje su otporne na neke gljivične bolesti, kao što je paunovo oko, gdje uslijed visoke vlažnosti zraka dolazi do odbacivanja listova. Zato su potrebne sorte koje su otporne na tu bolest. To je uglavnom talijanski asortiman, sorte leccino, pendolino, frontojo, ascolana… One se mogu saditi bez problema i u polju.
Od inženjera Čuljka doznali smo da je pored maslina pojačana tražnja za smokvama, a kao iznenađenje spominje i pojačanu tražnju za kivijem, i to ne za okućnice, nego za nove nasade, plantaže.
„On je zanimljiv, rezidba i prehrana, zaštite praktično nema, voda i to je to.“, kaže naš sugovornik. Zanimljiv je podatak da jedini registrirani rasadnik agruma u Hercegovini uz Crnu Goru velike Količine agruma pa čak i maslina izvozi u Srbiju?
Tekst: D. Musa/Foto: Studio “Musa”