Otkriven najopasniji uzrok Alzheimerove bolesti

Tijekom prošlog desetljeća, najveći čimbenik povećanog rizika za razvoj Alzheimerove bolesti postala je pretilost u srednjim godinama kao rastući svjetski problem.  Godine 2011. najistaknutiji, promjenjivi čimbenik koji dovodi do povećanog rizika za razvoj Alzheimerove bolesti bila je tjelesna neaktivnost, a potom depresija i pušenje. Međutim, prema nedavnoj analizi, pretilost se ističe kao najčešći uzrok Alzheimera, prenosi ScienceAlert. Danas je Alzheimerova bolest najčešći oblik demencije. Ipak, unatoč brojnim istraživanjima, nitko ne zna kako bolest počinje ili kako zaustaviti njeno napredovanje. Istraživanja sugeriraju da najveći utjecaj ima jaka genetska komponenta, ali također postoje brojni čimbenici iz okoliša koji mogu pridonijeti bolesti, uključujući lošu prehranu, visoki krvni tlak, depresiju, pušenje i infekcije desni. Dobra je vijest da ovim čimbenicima mogu upravljati pacijenti i liječnici kako bi smanjili rizik od bolesti. Loša vijest je da se utjecaj ovih čimbenika rizika neprestano mijenja, iz godine u godinu, i varira od nacije do nacije. Zašto je tome tako, ostaje nejasno, ali moguće je da se radi o posljedicama kombinacije promjenjivih zdravstvenih problema i poboljšanih metoda istraživanja koje variraju u različitim dijelovima svijeta. U najnovijoj analizi iz SAD-a, na primjer, gubitak sluha je dodan kao promjenjivi čimbenik rizika za Alzheimerovu bolest, iako prethodno nije uzet u obzir u procjenama. Štoviše, stopa pretilosti u srednjim godinama u SAD-u više se nego udvostručila od 2010. godine. Prevalencija tjelesne neaktivnosti i pušenja, u međuvremenu, donekle je opala tijekom posljednjih nekoliko godina. S obzirom na te ključne promjene, istraživači su proveli ažuriranu procjenu rizika za Alzheimerovu bolest koristeći podatke američke ankete o praćenju faktora rizika ponašanja iz 2018. godine. Među 378 615 uključenih pojedinaca, nešto više od trećine svih slučajeva Alzheimerove bolesti bilo je povezano s jednim od osam čimbenika rizika. Najčešći čimbenik rizika identificiran u nacionalnoj analizi bila je pretilost u srednjim godinama, a zatim tjelesna neaktivnost i nisko obrazovanje. Autor nedavne procjene piše: “Činilo se da je promjena u prevalenciji pretilosti u srednjim godinama najveća u usporedbi s drugim čimbenicima procijenjenim u ovoj studiji, što je potencijalno dovelo do toga da pretilost u srednjim godinama postane najistaknutiji čimbenik rizika povezan s Alzheimerovom bolešću i povezane demencije gotovo desetljeće kasnije.”
 
Pretilost se već povezivala s pojavom Alzheimerove bolesti
 

Studija iz 2020. pronašla je dokaze da prekomjerna tjelesna težina može učiniti neuralno tkivo ranjivijim na oštećenje mozga ili gubitak stanica. Čini se da se te promjene također događaju u dijelovima mozga koji su usko povezani sa sjećanjima. To ne znači da je pretilost u srednjim godinama izravan uzrok Alzheimerove bolesti, ali sugerira da održavanje zdrave tjelesne težine može smanjiti šanse za razvoj bolesti – barem do određene mjere. Slične studije također su pokazale da kada se kasnije u životu gubi na težini, kora mozga se ne stanji ni približno toliko koliko bi bila u slučaju pretilosti. Postoji hrpa hipoteza zašto je to tako.

 

Neki istraživači sumnjaju da pretilost može utjecati na cirkulaciju krvi u mozgu, uzrokujući smanjenu količinu kisika u nekim područjima. Drugi istraživači sumnjaju da pretilost može dovesti do kronične upale u mozgu, koja može degradirati bijelu tvar i oštetiti neuralne veze. Otkrivanje tko je u populaciji najosjetljiviji na Alzheimerovu bolest moglo bi jednog dana pomoći znanstvenicima u usavršavanju budućih istraživanja i pomoći liječnicima s boljim mogućnostima liječenja.

 

U analizi iz 2018., na primjer, kada su istraživači podijelili sudionike ankete prema spolu, rasi i etničkoj pripadnosti, primijetili su neke ključne razlike u podacima. Slučajevi Alzheimerove bolesti koji su bili povezani s barem jednim od osam promjenjivih čimbenika rizika bili su češći među muškarcima nego ženama. Također su bili češći među starijim crncima, američkim Indijancima i starosjediocima Aljaske te hispanoameričkim osobama u usporedbi s bijelcima. Nalazi upućuju na to da su neke skupine ljudi izloženije većem riziku od razvoja Alzheimerove bolesti od drugih, vjerojatno zbog socioekonomskih, kulturnih ili okolišnih čimbenika koji ograničavaju pristup zdravstvenoj skrbi, tjelesnim vježbama ili zdravoj, pristupačnoj hrani.

vecernji.ba


WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com