Petak, 1 ožujka, 2024
Društvo

Ove godine Badnjak je nedjelja pa ne treba postiti

Treba li se postiti na Badnjak ako „pada“ na nedjelju?

 

Ove godine na Badnjak nema posta zato što taj dan pada u nedjelju. Dan prije Božića pada u nedjelju, koja je ujedno i četvrta nedjelja došašća. Poznato je da prema crkvenom nauku nedjeljom nema ni posta ni nemrsa, kao ni tijekom blagdana, izuzevši onih koji padnu u korizmi. Ove godine Badnjak pada u nedjelju koja za katolike ne trpi post i nemrs. Ovog Badnjaka nema posta, možete se najesti i sarme i pečenja. Ovo su samo neki od napisa o toj temi, a što naučava Crkva provjerili smo s liturgičarem vlč. mr. sc. Tomislavom Hačkom. Govoreći o postu, uvijek je potrebno razgraničiti dva pojma: post i nemrs, kaže vlč. Hačko. Dok post podrazumijeva uzdržavanje od hrane kao izraz pokore, nemrs (mrs – hrana koja sadrži meso i životinjske masti) podrazumijeva uzdržavanje od mesne hrane. Dakle, postoji i mogućnost da čovjek posti i da toga dana jede meso!

Crkva pak, kada govori o danima pokore, uvijek vjernike poziva i na post i na nemrs te u tom smjeru jasno uči:

Kan. 1249 – Po božanskom zakonu svi su vjernici, svatko na svoj način, dužni činiti pokoru; ipak, da bi se svi međusobno povezali nekim zajedničkim obdržavanjem pokore, propisuju se pokornički dani, u koje neka se vjernici na poseban način posvete molitvi, neka izvršuju djela pobožnosti i dobrotvornosti, neka se odriču sebe, neka izvršuju vjernije svoje obveze i neka obdržavaju osobito post i nemrs, prema odredbi kanona koji slijede.

Kan. 1250 – Pokornički su dani i vremena u općoj Crkvi svaki petak u godini i korizmeno vrijeme.

Kan. 1251 – Uzdržavanje od mesne ili druge hrane, prema propisima biskupske konferencije, neka se obdržava svakog petka u godini, osim ako se podudaraju s nekim danom ubrojenim među svetkovine; nemrs pak i post na Pepelnicu i na Petak muke i smrti Gospodina našega Isusa Krista.

Kan. 1252 – Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili četrnaestu godinu života; zakon pak posta obvezuje sve punoljetne sve do započete šezdesete godine. Neka se pastiri duša i roditelji ipak brinu da se oni koji zbog maloljetnosti nisu obvezni na post i nemrs pouče o pravom smislu pokore.

Kan. 1253 – Biskupska konferencija može pobliže odrediti obdržavanje posta i nemrsa, a isto tako zamijeniti ih, u cijelosti ili djelomično, drugim oblicima pokore, osobito djelima dobrotvornosti i vježbama pobožnosti.

Sljedeći gore navedene odredbe, svaki dijecezanski biskup za područje svoje biskupije, na kraju jedne građanske godine donosi pobliže odredbe koje se tiču posta i nemrsa tijekom godine koja slijedi, tumači vlč. Hačko. Podsjeća da je kardinal Josip Bozanić, za područje Zagrebačke nadbiskupije za 2023. godinu odredio:

Katoličkim vjernicima preporučuje se post i molitva, posebno petkom, kao dragocjeno sredstvo na putu zajedništva s Bogom i služenja braći ljudima. Stoga je važno da svećenici povremeno na to podsjete župljane i protumače im kršćansko poimanje molitve i posta.

POST i NEMRS obvezuju vjernike na Pepelnicu i Veliki petak. Uzdržavanje od mesne ili druge hrane obvezuje svakog petka u godini, osim ako se petkom slavi neka svetkovina (kan. 1251 ZKP).

NEMRS obvezuje svakog petka, a može se, osim u korizmi, u cijelosti ili djelomično, zamijeniti drugim oblicima pokore, posebno karitativnim djelima, odricanjem od pića, pušenja, zabave, kao i vježbama pobožnosti (kan. 1253; Službene vijesti HBK, 1/1994., str. 10).

Zakon NEMRSA obvezuje sve koji su navršili četrnaest godina života, a zakon POSTA obvezuje sve punoljetne osobe do započete šezdesete godine života (kan. 1252 ZKP).

Ako vjernik ima neki osobni zavjet ili oblik pobožnosti u kojoj si je sâm nametnuo obvezu posta i/ili nemrsa, logično iz toga proizlazi da će poštivati nametnutu obvezu, što je također predvidio i gore spomenuti Zakonik iz 1917. godine

Ima životnih okolnosti kada iz opravdanih razloga vjernici ne mogu petkom izvan korizmenog vremena obdržavati nemrs. Da bi se izbjegle poteškoće u savjesti, u skladu s kanonskim odredbama, ovime podjeljujem oprost od nemrsa tijekom 2023. godine za slučajeve kad vjernici petkom izvan korizme sudjeluju na vjenčanju, sprovodu ili nekom sličnom događaju (kan. 87,§ 1 ZKP). Svi koji se budu koristili navedenim oprostom posvjedočit će nekim drugim dobrim djelom svoje poštovanje prema Isusovoj muci i smrti, kojih se spominjemo posebno petkom, naglašava liturgičar Hačko.

“Pozivam braću svećenike da i maloljetnim župljanima tumače pravo poimanje pokore te ih poučavaju da nisu dužni postiti prije punoljetnosti”, kaže HKR-ov sugovornik i tumači: “Dakle, na Badnjak, budući da nije ubrojen u pokorničke dane, vjernik nije dužan niti postiti niti nemrsiti, bez obzira na koji dan u tjednu bio Badnjak.”

Ali od kuda onda običaj posta i nemrsa na Badnjak? Vlč. Hačko pojašnjava da je Crkva u Zakoniku kanonskoga prava iz 1917. godine odredila:

Kan. 1252. – § 1. Zakoni koji obvezuje samo na nemrs mora se obdržavati u sve petke.

§ 2. Zakon koji obvezuje na nemrs i post zajedno, mora se obdržavati na Čistu Srijedu, na petke i subote u Korizmi i Kvatre, na dane predvečerja pred Duhove, Veliku Gospu, Svih Svetih i Božića.

Kada god vjernik u danima pokore posti i/ili nemrsi, važno je na umu imati da ni post ni nemrs ne mogu i ne smiju biti sami sebi svrhom nego ova pokornička praksa potiče vjernika da bude otvorenih očiju i srca za potrebne.

No, ako vjernik ima neki osobni zavjet ili oblik pobožnosti u kojoj si je sâm nametnuo obvezu posta i/ili nemrsa, logično iz toga proizlazi da će poštivati nametnutu obvezu, što je također predvidio i gore spomenuti Zakonik iz 1917. godine (usp. Kan. 1253), kaže vlč. Hačko.

Kada god vjernik u danima pokore posti i/ili nemrsi, važno je na umu imati da ni post ni nemrs ne mogu i ne smiju biti sami sebi svrhom nego ova pokornička praksa potiče vjernika da bude otvorenih očiju i srca za potrebne što je i naglašeno u jednom korizmenom predslovlju:

…odricanje kroti našu sebičnu narav, otvara nam srce za potrebne po uzoru na tvoju dobrotu (Rimski misal, str. 350).

Slavi li se Badnjak ili četvrta nedjelja došašća u ovom slučaju?

Uz prostor, vrijeme je jedno od temeljnih elemenata koje oblikuje i utječe na čovjekov život. I dok će pravo razlikovati neprekidno i iskoristivo vrijeme, s druge strane liturgijsko vrijeme bit će vođeno dinamikom liturgijskih slavlja tijekom jedne liturgijske godine tijekom koje „dobrohotna Majka Crkva… svetim spominjanjem slavi spasonosno djelo svojega božanskog Zaručnika. Svakoga tjedna, u dan što ga je nazvala Gospodnjim, ona slavi spomen Gospodinova uskrsnuća…“ (usp. SC, br. 102), podsjeća HKR-ov sugovornik.

U ovogodišnjem slučaju kada Badnjak pada na nedjelju, kako je i naznačeno za taj dan, misni obrazac do „pred I. večernju Božića“ uzima se od IV. nedjelje došašća.

Ističe da što se tiče pravnog poimanja vremena, Crkva u Zakoniku kanonskoga prava određuje:

Kan. 202 – § 1. U pravu se pod danom razumije razdoblje od 24 sata koji treba da se računaju neprekinuto, a započinje od pola noći, osim ako je izričito određeno nešto drugo; tjedan je razdoblje od 7 dana; mjesec je razdoblje od 30 dana, a godina razdoblje od 365 dana, osim ako se kaže da mjesec i godina treba da se uzmu kao što su u kalendaru.

§ 2. Ako je vrijeme neprekidno, mjesec i godina uvijek treba da se uzmu kao što su u kalendaru.

Naravno, liturgija također slijedi ovaj opis i rasporedbu tijeka vremena, no liturgijskom službom bdijenja liturgija će „presijecati“ ovo pravno shvaćanje vremena i njome će radosno iščekivati slavlje koje svetkovine (npr. svetkovinu Gospodinova uskrsnuća ili svetkovinu Gospodinova rođenja). U tom smjeru tako će Crkva za već za vrijeme došašća odrediti da ono „počinje I. večernjom nedjelje što pada na dan 30. studenoga ili mu je bliža, a završava pred I. večernju Božića, Rođenja Gospodnjega“ (Rimski misal, str. 46), tumači vlč. Hačko.

Kaže da u ovogodišnjem slučaju kada Badnjak pada na nedjelju, kako je i naznačeno za taj dan, misni obrazac do „pred I. večernju Božića“ uzima se od IV. nedjelje došašća. No, misom bdijenja („misa navečer 24. prosinca bilo prije bilo poslije I. večernje Božića“) Crkva ulazi u slavlje svetkovine Rođenja Gospodnjega (usp. Rimski misal, 97).

Treba li na Badnjak ove godine ići na dvije mise?

Govoreći o Gospodnjim blagdanima, Crkva će u Zakoniku kanonskoga prava naglasiti:

Kan. 1246 – § 1. Nedjelja u koju se, prema apostolskoj predaji, slavi vazmeno otajstvo, treba da se u općoj Crkvi obdržava kao prvotni zapovijedani blagdan. Isto tako treba da se obdržavaju blagdani Rođenja Gospodinova našega Isusa Krista, Bogojavljenja, Uzašašća i Presvetog Tijela i Krvi Kristove, Svete Bogorodice Marije, njezina Bezgrešnog začeća i Uznesenja, svetog Josipa, svetih apostola Petra i Pavla te konačno Svih svetih.

§ 2. Biskupska konferencija ipak može, pošto prije dobije odobrenje Apostolske Stolice, neke od zapovijedanih blagdana ukinuti ili prenijeti na nedjelju.

Kan. 1247 – Nedjeljom i drugim zapovijedanim blagdanima vjernici su obvezni sudjelovati u misi; osim toga, neka se uzdrže od onih radova i poslova koji priječe iskazivanje štovanja Bogu, radost vlastitu danu Gospodnjemu ili potreban odmor duše i tijela.

Kan. 1248 – § 1. Zapovijedi sudjelovanja u misi udovoljava onaj tko ili na sam blagdan ili uvečer prethodnog dana prisustvuje misi gdje god se ona slavi po katoličkom obredu.

§ 2. Ako nema dovoljno posvećenih službenika ili ako zbog drugog važnog razloga bude nemoguće sudjelovanje u euharistijskom slavlju, veoma se preporučuje vjernicima da sudjeluju u službi Riječi, ako se ona prema propisima dijecezanskog biskupa slavi u župnoj crkvi ili na drugom svetom mjestu ili da potrebno vrijeme provedu u molitvi osobno ili u obitelji ili, prema prigodi, u skupinama obitelji.

Što se tiče naše Biskupske konferencije, a s obzirom na kan. 1246 § 2, naglašava da se na njezinom području kao zapovjedni blagdani slave Službeni vjesnik nadbiskupije zagrebačke, 9/1984, 328): Rođenje Gospodina našega Isusa Krista, svetkovina Tijela i Krvi Kristove (Tijelovo), Uznesenje svete Bogorodice Marije (Velika Gospa) i Svi sveti. Ostali se blagdani slave kao nezapovijedani na vlastiti dan.

Svaki vjernik dužan je sudjelovati na misi 24. prosinca (u nedjelju) i 25. prosinca (u ponedjeljak).

Tako će, podsjeća vlč. Hačko, s obzirom na navedeno, ali i s obzirom na značaj nedjelje (3. Božja zapovijed!) te Gospodnjih blagdana kojima slavimo otajstva našega spasenja, Katekizam Katoličke Crkve naglasiti i učiti:

2181 – Nedjeljna euharistija utemeljuje i učvršćuje cjelokupno kršćansko djelovanje. Zato su vjernici dužni sudjelovati u Euharistiji u zapovjedane dane, osim ako su opravdani ozbiljnim razlogom (npr. bolest, skrb za dojenčad, ili su od svoga župnika dobili oprost). Oni koji hotimice ne izvrše tu obvezu čine teški grijeh.

Pitamo li se pak zašto imamo tu zadaću sudjelovanja na Misi, spomenuti Katekizam jasno odgovara već u sljedećem broju:

2182 – Sudjelovanje u zajedničkom euharistijskom slavlju dana Gospodnjega svjedočanstvo je pripadnosti i vjernosti Kristu i njegovoj Crkvi. Vjernici tako svjedoče svoje zajedništvo u vjeri i ljubavi. Istodobno svjedoče Božju svetost i svoju nadu u spasenje. Jedni druge učvršćuju uz potporu Duha Svetoga.

Zaključno možemo reći s Drugim vatikanskim saborom, kaže vlč. Hačko: Stoga je svako liturgijsko slavlje kao djelo Krista svećenika i njegova Tijela koje je Crkva – u najizvrsnijem smislu sveto djelo, čijoj djelotvornosti gledom na isti naslov i isti stupanj nije ravno nijedno drugo djelo Crkve (SC, br. 7), ali i naglasiti činjenicu da smo pozvani sudjelovati na Misi i u nedjelju (IV. nedjelja došašća) i na svetkovinu Rođenja Gospodnjega.

Odnosno, rečeno u pravnom smislu shvaćanja vremena i sljedeći gore izneseno učenje Crkve, svaki vjernik dužan je sudjelovati na misi 24. prosinca (u nedjelju) i 25. prosinca (u ponedjeljak), naglašava liturgičar vlč. Hačko.

Odgovor Kongregacije za kler Američkoj biskupskoj konferenciji

Godine 1974. Američka biskupska konferencija (USCCB) postavila je Kongregaciji za kler pitanje (dubium) postoji li mogućnost da se sudjelovanjem na misi bdijenja sljedećega dana ispuni obveza sudjelovanja na misi i prethodnoga dana, u slučaju kada je vjernik obvezan sudjelovati na misi tijekom dva uzastopna dana, kaže HKR-ov sugovornik. „Prevedeno“ na temu našega rada pitanje bi glasilo: „Sudjelujem li na božićnoj misi bdijenja ili polnoćki, jesam li time ispunio i obvezu sudjelovanja na misi IV. nedjelje došašća?“

Kongregacija za kler tada je jasno odgovorila, između ostaloga, i sljedećim pitanjem: „Hoće li vjernici koji sudjeluju na [večernjoj, op.] misi u subotu, 15. kolovoza, time ispuniti i obvezu sudjelovanja na misi u nedjelju, 16. kolovoza?“ Kongregacija daje negativan odgovor i za ovaj slučaj, kao i za sve druge slične slučajeve. Istovremeno, Kongregacija podsjeća i na već gore spomenuti Kan. 1248 kako „zapovijedi sudjelovanja u misi udovoljava onaj tko ili na sam blagdan ili uvečer prethodnog dana prisustvuje misi“ te poziva na poštovanje prema svetkovanju dana Gospodnjega (usp. Thirty-five years of the BCL newsletter 1965-2000, str. 450), zaključuje vlč. Hačko.

***

Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Piše Diana Tikvić

Hercegovački portal

Objava Ove godine Badnjak je nedjelja pa ne treba postiti pojavila se prvi puta na Hercegovački portal.


WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com