Četvrtak, 22 veljače, 2024
Društvo

Pčelari traže izlaz između dvije „vatre“ klimatskih promjena i patvorenog meda

Južnohercegovački pčelari u razgovoru na temu stanja u toj oblasti obično ističu „da je posljednja dobra godina bila 2017.“ Naravno da je u petogodišnjoj medonosnoj „suši“ bilo pojedinačnih uspjeha, ali u cjelini tih pet sezona bi rado zaboravili. S druge strane meda ima na sve strane, ne samo u trgovinama i prodajnim centrima nego i kraj puta, što sve skupa stanje čini upitnim, jer i u Bosni su urodi bili šaroliki. Pčelare je dodatno uzdrmao neslužbeni podatak da je na tržištu Europske unije čak 40  posto patvorenog meda. Navedeni i niz drugih razloga poput nepostojanja zakona o pčelarstvu i slično, bili su okidač koji je izazvao reakciju.

„Na inicijativu Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Saveza pčelara „Kadulja“ koji okuplja pčelare od mora do Save, koncem ožujka organiziran je okrugli stol na temu „Kontrola kvalitete meda na tržištu Bosne i Hercegovine i važeća zakonska regulativa“. Učešće u radu uzeli su predstavnici nadležnih institucija iz Federacije BiH i R. Srpske“, ističe Slaven Cvitanović, predsjednik Saveza pčelara „Kadulja“, pa razlaže:

   „Na skupu uz predstavnike našeg Saveza sudjelovale su i kolege iz R. Srpske, ja se nadam da će nas u daljim aktivnostima na ovom planu, podržati i kolege iz Saveza pčelara FBiH. Odziv je bio odličan usvojeni su i zaključci na koje smo mi imali niz dopuna pa se tak sada s rezultatima tog skupa izlazi u javnost. Prezadovoljni smo činjenicom što su sve naše sugestije prihvaćene, a one su plod prakse, a ne nekih teorijskih razmišljanja. Imajući na umu učinke skupa ja se nadam da će predstavnici Saveza biti aktivni sudionici prilikom izrade Zakona o pčelarstvu i pravilnika. S druge strane apeliram na potrošače da paze što kupuju. Nije da promoviram naše članove nego iz  sasvim razumljivih razloga ja bi im sugerirao da kupuju proizvode bilo u trgovinama, bilo na drugim mjestima, od kako mi to kažemo – ljudi koje znaju.

U nestašici polena ni selidbe puno ne pomažu

   -Vidimo, taksativno je navedeno devet zaključaka, za čiju realizaciju treba vremena, koji su po vama od njih urgentni?

   -Zakon o pčelarstvu je najbitniji, jer bi on trebao urediti ovu oblast, te aktiviranje inspekcijskih službi i nadležnih laboratorija, na otkrivanju patvorina meda. Na realizaciji te dvije stvari trebali bi početi raditi što se kaže – koliko je sutra“, naglašava predsjednik Cvitanović.

   Ukupno uzevši, med koji može trajati kako kažu vječno, je proizvod čiji je urod zadnjih godina u značajnom podbačaju. Rezerve koje su pčelari imali odavno su se istopile. To je jedna strana priče druga je da se nestašica meda ne osjeća na tržištu, čak što više uz tekst potpisani se uvjerilo da se u Bosni može naći med od kadulje, a svima koji iole prate ovu oblast poznato je da ga je malo pčelara vrcalo prošlog proljeća, jednostavno prije pčela uzele su ga vremenske neprilike.

U prvom od devet zaključaka kaže se da „ne postoji adekvatna zakonska regulativa tj. adekvatan Zakon nego Pravilnik koji se oslanja na Zakon o stočarstvu FBiH, te pravilnicima iz bivše Jugoslavije, slijedom čega se upućuje inicijativa ka Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva za izradu zakonskog okvira koji bi bio isti ili u velikoj mjeri sličan Zakonu u R. Srpskoj, ili se ugledati na zakonsku regulativu koja je usvojena u Hrvatskoj i Srbiji…“. U drugom zaključku se inicira „donošenje pravilnika o uspostavljanju katastra pčelinje paše na čitavoj teritoriji BiH“. Za uspostavu katastra predlaže se apliciranje na donatorska sredstva EU itd.

Tekst i foto: Književno-novinarski studio “Musa”


WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com