Prodavači složni: Jarčevina nije skupa koliko vrijedi
Hercegovina u prvom redu istočna ima jači adut od tartufa koji bar tako Istrani tvrde s pravom ima reputaciju afrodizijaka, zaključak je koji se nameće nakon kraćeg novinarskog propitivanja o visokoj cijeni, 40 KM, jarčevine na veletržnici u Tasovčićima kod Čapljine. Međutim, za razliku od razvikanih tartufa potencijalni hercegovački afrodizijak – suha jarčevina, nepoznanica je za šire prostore. Reklo bi se da tome nije uzrok samo nesnalaženje turističkih djelatnika, u promoviranju, nego i držanje samih proizvođača. Iz nekog samo njima znanog razloga tajanstveni su, jedino cijenu ne spuštaju.
Da suha jarčevina ima neko posebno djelovanje na ljudski organizam dalo se naslutiti iz jedne od scena iz serije „Lud, zbunjen, normalan“. Uglavnom, Izet (Mustafa Nadarević), je pravio rusvaj po stanu zbog nestale jarčevine, dok u mačku nije otkrio krivca. O važnosti tog delikatesa zborio bi da je „mješanac između Hercegovca i Bosanske. Što je zanimljivo, tatini u Hercegovini jedu jako puno suhe jarčevine, a mamini u Bosni grah, pa mi punu vitalnost doživljavamo tek i sedmom desetljeću života“.
Tako je u popularnoj seriji zborio Mustafa alijas Izet. Kad smo prije koju godinu u okolici Stocu u jednoj trgovini, s jeseni, vidjeli stokove suhog mesa u prvi mah smo pomislili da je riječ o govedini. Mlada jedra prodavačica nas je ispravila rekavši da je to jarčevina. Čuvši za visoku cijenu, pitali smo tko to kupuje. Odgovorila je -„uglavnom Sarajlije“.
-Dođu iz Sarajeva u Stolac zbog jarčevine“, pitali smo u nevjerici.
-Dođu, uz osmjeh je odgovorila prodavačica, koju smo onako diskretno pitali – je li istina da suha jarčevina „utječe na žensko – muške odnose“, nasmijala se slatko što se kaže od srca, ali pitanje nije komentirala. U međuvremenu što se jarčevine tiče cijena je samo rasla, a onako uzgred prodavači bi svojim rječnikom pripomenuli kako jača libido. Trži se po visokoj cijeni, a prvog proljetnog petka prodavale su se zadnje zalihe.
Cijenom jarčevina i dalje tuče svu „suhovinu“ kako u ovom dijelu Hercegovine zovu suho meso. Suha jarčevina cijeni se 40 KM za kilogram, pa joj ni mnogo poznatija hercegovačka delicija – pršut, ne može „ni pera odbit“. Pršut je oko 25 do 30 KM, dok je također cijenjena svinjska pečenica za trećinu jeftinija 26 KM. Suha bravetina je 32 KM, govedine ima već po 20 KM pa naviše. Usporedbe radi šarena slanina je 20 KM, „špek“ 16, a bijela slanina samo 12 KM za kilogram.
Milan Ratković iz sela Kilavci kod Nevesinja ističe kako suši jarčevinu koju plasira na tržnicama od Nevesinja do Čapljine.
„Nije velika potražnja, ali ide“, veli Milan, dok Sretko iz Bančića kod Ljubinja, za jarčevinu ima samo riječi hvale:
„To je najbolje i najhranjivije meso. Tko se najede jarčevine može usred zime bez gaća na betonu sjedit“, odrješito veli Sretko pa nastavlja pripovijedajući da je u tom pogledu posebice kvalitetan jarčev podulac, smjesa loja, džigerice, tankih i debelih crijeva… „Kad to pojedeš možeš spavati i u snijegu“!
„Jarčevina nije skupa koliko vrijedi“, podržava ga Čapljinac predstavljajući se nadimkom Gaga, pa u istom tonu nastavlja „dobra je za zdravlje, dišne organe posebice, općenito daje energiju. Jarčevina je prijatelju, čudo“, veli nam Gaga u povjerenju.
Uz put saznajemo da se jarac za dobivanje kvalitetnih plaha goji od tri do pet godina. Sretka nismo mogli odbiti kad nam je ponudio komadić suhog mesa, onako da probamo. Možemo posvjedočiti da ukus nije loš. Uz put nas društvance koje se brzo sabralo, uvjerava da su u kućama u kojima se troši jarčevina, brojnija djece. Po njihovom mišljenju time je o jarčevini sve rečeno.
Milan Damjanac registrirani trgovac pojedinac iz Nevesinja nudi različite sireve i suho meso, ali nema jarčevine.
„Nema je ni u Nevesinju za kupiti, a cijeni se čak 50 KM, što je previše pa neću s tim deverati. Ne mogu ja zbog Boga i ljudi u ovoj krizi istaknuti cijenu od 50 – 60 KM, međutim i Milan hvali jarčevinu:
„Masnoće od jarčeve plahe ne idu u krv, možeš jest koliko hoćeš nećeš dobiti masnoću u krvi, međutim ja sam se orijentirao na druge proizvodnje pa ne radim s jarčevinom. Mala je tražnja za tim mesom, pa nije ekonomično…
Uglavnom, na osnovu onoga što smo čuli od sugovornika, sklopili smo uvodnu rečenicu, Na kraju još ćemo dodati da se i suha kozletina, u kako ih zovu plahama, trži po istoj cijeni 40 KM.
Tekst i foto: Književno-novinarski studio „Musa“