Prof. dr. sc. Marko Ivanković direktor Federalnog agromediteranskog zavoda najavljuje: Do kraja godine očekuje oznaka izvornosti, te brendiranja ekstra djevičanskih maslinovih ulja

Bilo da je to zasluga nutricionista, bilo da je za to „kriva“ svojevrsna kampanja o zdravstvenim svojstvima maslinovih ulja, bilo da je posljedica kraha smiljomanije ili činjenice da je ovdašnji agrar jednostavno tražio prihodovnu kulturu ili nešto peto, tek maslina osvaja zemlju Hercegovu. U samo petnaestak godina zauzela je preko 400 hektara plantažnih nasada, plus okućnice. Svojevrsna kampanja podizanja maslinika se nastavlja, pa su Hercegovačka udruga uljara i maslinara (HUUM) i Federalni agromediteranski zavod poduzeli korake za praćenje tog trenda. O čemu se konkretno radi govori prof. dr. sc. Marko Ivanković, direktor Zavoda:

„Što se tiče zaštite oznake izvornosti ekstra djevičanskog maslinova ulja Hercegovine, tako smo ga nazvali, mi smo završili svoj dio posla kojeg financira projekt EU4AGRI, preko Hercegovačke udruge uljara i maslinara. Petog prosinca smo predali Agenciji za sigurnost hrane kompletan elaborat, specifikaciju proizvoda što je najbitnije, sada moramo poštovati procedure koje ima Agencija za sigurnost hrane. One traju minimalno šest mjeseci, dok Agencija stavi na svoju stranicu da smo dobili zaštiti oznake izvornosti. Kad dobijemo to onda procesu može pristupiti organska kontrola, koja će certificirati, prema našem programu kojeg smo dali EU4AGRI, minimalno četrdeset proizvođača i vjerojatno šest, odnosno sedam uljara koliko mi imamo u Bosni i Hercegovini.

Zašto se to radi, pa radi se iz razloga što mi mislimo da prvo, imamo kvalitetu koju trebamo zaštititi zaštitom oznake izvornosti, sada je to na nacionalnoj razini, a poslije toga ćemo ići na europsku razinu. S tim dobivaju svi – nositelj zaštite izvornosti, HUUM-a koja je za sve otvorena. Ona je nositelj projekta, ali je pristup svima dopušteno da uđu u projekt oznake izvornosti, da mogu pisati na svojoj boci da je to ulje zaštićeni izvorni proizvod. Normalno, moraju poštivati specifikaciju proizvoda koju smo mi definirali zajedno s HUUM-om. Naravno ta specifikacija je unutar zakona, a kriteriji su još više suženi, da tako kažem, imajući u vidu kvalitetu. Mi smo naš dio posla završili, u programu su bila dva konzultanta uz moju malenkost prof. dr. Jure Beljo, naravno uključili smo i stručnjake iz FAZ-a dr. sc. Miru Barbarića, Maria Leku…, predstavnike HUUM-a, koji su bili na raspolaganju. Očekujemo da se postupak riješi tijekom ove godine, jer smo od Agencije za sigurnost hrane dobili obavijest da su propisi zadovoljeni, da nema nadopuna, sad samo čekamo proceduru koja je propisana zakonom.”

Na dvanaestim Danima masline i maslinovih ulja najavljen je još jedan projekt:

„Da, ove godine zajedno s Udrugom idemo i na brendiranje. Dakle, to su dva projekta, ovaj drugi projekt ide s Institutom za intelektualno vlasništvo. Tu su procedure nešto kraće, pa očekujem da ćemo i to završiti ove godine. Imajući u vidu iskustva iz R. Hrvatske proveli smo anketu u kojoj je od tri prijedloga naziva uvjerljivo pobijedilo Zlatne kape Hercegovine, tako da ćemo ići s tim nazivom. Imat ćemo i vizualni znak, to smo dogovorili s institutom u Bariju, iz Italije, da oni to kreiraju. Još smo u fazi razgovora i dogovora, ima vremena da to riješimo. Ja se nadam da ćemo na 13. danima masline i maslinovih ulja imati riješeno i pitanje zaštite oznake izvornosti i brendiranje. Sve skupa uz neospornu kvalitetu, mora dovesti prije svega, do širenja nasada pod maslinama, do povećanje potrošnje per capita sad je to 0,25 litara po glavi stanovnika i naravno do povećanih cijena, odnosno povećanog dohotka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave ili će se baviti maslinarstvom. Želimo na ovaj način indirektno pomoći ostanak i opstanak ljudi u ruralnim područjima.”

Podrazumijevali li brendiranje tzv. organsku proizvodnju?

Nije to organska proizvodnja, to je integralna proizvodnja koja se drži pravilnika koje je zakonodavac propisao, ali ta će specifikacija biti još rigoroznija nego što je zakonodavac propisao. Radi se o ekstra djevičanskim maslinovim uljima, tu je neosporna uloga i Zavoda u laboratorijskom smislu i Panela za organoleptičku ocjenu maslinovih ulja, kao i ono što je petu godinu u Zavodu rađeno, što treba naglasiti, a to su ljekovita svojstva naših ulja. Od 164 uzorka maslinovih ulja ove godine njih 99 zadovoljava uredbu Europske komisije što je jak vjetar u leđa našim proizvođačima jer će moći na svoju boci staviti da ulje ima ljekovita svojstva po uredbi Europske komisije! Sve skupa ima za cilj povećati dohodak OPG-a, da ljudi ostanu na područjima gdje žive, da proizvode maslinovo ulje i da se ono kao najzdravija namirnica, što više konzumira.

Izvoz?

E, sad za izvoz, lani smo izvezli 400 litara, ne treba nam izvoz imamo prostora i na domaćem tržištu. Ukupna potrošnja je u 2022. godini je bila 952 tone, 300 smo proizveli 652 uvezli. Imamo mi prostora da zamijenimo uvoz, pa onda idemo dalje.

Dakle, da BiH zadovolji svoje potrebe za maslinovim uljem treba tri puta veća proizvodnja od sadašnje, što će reći preko 1.000 hektara maslinika plus okućnice.

Tekst i foto: D. Musa