Tko nam je ukrao Božić?
Božić više nije katolički blagdan kojim se obilježava Isusovo rođenje, to su sve češće riječi koje se mogu čuti u javnosti zadnjih nekoliko godina.
Šoping groznica, pogonjena agresivnim marketinškim kampanjama koje kreću već u prvim danima prosinca, približavanjem 25.12. pokazuje pravu sliku komercijalizacije Božića i društvenu ulogu Božića kao katoličkog blagdana.
Božić je kršćanski blagdan. On je postao dio kulture mnogih naroda, zapravo okosnica zapadnoeuropske katoličko protestantske, ali i istočnoeuropske pravoslavne civilizacije, kao i manji dio drugih civilizacija i kultura.
Božić je postao globalni društveni fenomen koji gotovo svi prihvaćaju. I svakome je dobrodošao. Mnogima i nije bitno što se u vjerskome smislu dogodilo o Božiću, važno je značenje toga datuma i onoga što taj datum u danome vremenu i podneblju predstavlja.
Živimo u drugome i drukčijem vremenu negoli su živjeli naši stari. A to znači da slavljenje Božića nije isto kao ranije. Danas se Božić slavi primjereno danim društvenim, ekonomskim, socijalnim i religijskim odnosima.
Promjenom vremena nije se promijenio smisao Božića. Kao i ranije, Božić je i danas istinski obiteljski blagdan, a to znači blagdan susreta, čestitanja, veselja, razgovora, mira i međusobnog izmirenja, blagdan poštivanja i uvažavanja. Osim toga, Božić je istodobno bio i sve do danas ostao dan darivanja siromašnih, posjećivanja ostavljenih itd.
Božić je najljepši blagdan u zapadnom svijetu, a ujedno i onaj koji zaziva ponajviše emocija u ljudima. Uz njega mnogi od nas, uz religijski aspekt, vežu i druženje s obitelji i najbližima, večernja okupljanja, iščekivanje oko božićne jelke, darivanje, božićni ručak, druženje s dragim ljudima, podsjećanje na neka prošla vremena.
Božić je blagdan koji poziva na mir i veselje, a ako ga provedemo u bjesomučnom ‘last-minute’ trčanju po dućanima, onda je jasno da ćemo doživjeti sve suprotno.
No, kao i meni, vjerujem da se mnogima Božić ne događa u trgovačkim centrima, online dućanima, na štandovima po gradu ili ‘rafalnim’ domjencima, već u krugu obitelji.
Tako da ako znaš pravo značenje Božića nitko tebi ne može ukrasti ili komercijalizirati Božić bez tebe samoga.
To su ljudi od davnina znali, pa su tako, prije Božića u vremenu Došašća svakodnevno išli na svetu misu i ispovijed, donoseći tako malom Bogu – Božiću darove čistoće ljubavi, zajedništva te osobne i obiteljske žrtve.
Nekad su obitelji bile ujedinjene u Kristu a danas su nažalost razjedinjene u novcu.
Mi djeca nekada prije, znali smo koga čekamo, iščekivali smo rođenje Krista, koji ne donosi igračke, nego ljubav, mir i otkupljenje svijeta. Obitelji su bile ujedinjene u Njemu a danas su nažalost razjedinjene u novcu. I dok se prije na sam Božić nije smjelo ništa raditi, danas trgovački centri rade čak i na Božić što nam dovoljno govori o smjeru u kojem se kreće naše društvo. To je smjer bez Isusa i budućnost bez vjere.
Tješi nas samo činjenica da zaista postoje oni koji unatoč ateističkoj propagandi čuvaju malog Božića u svojim srcima i tu ljubav, iščekivanje i narodne običaje prenose na svoju djecu.
Ti su ljudi Božji blagoslov i zbog njih će Božić ostati ono što je, blagdan neizmjerne Božje ljubavi koju primamo kroz rođenje njegova ljubljenog sina, našeg spasitelja i otkupitelja Isusa Krista.
Božićno vrijeme je posebno vrijeme u kojem su ljudi dužni darivati Krista a ne druge ljude i u takvom duhu trebali bi odgajati djecu.
On, Božji sin, na Božić je darovan nama i samim time mi smo dobili više nego što možemo dobiti od bilo kojeg čovjeka.
Zbog toga kršćani, uzmimo Bibliju u ruke, i poklonimo se pred Bogom, predajmo se, i molimo za naš duhovni rast u Isusu Kristu.
Piše; Vohrić Ivan
Objava Tko nam je ukrao Božić? pojavila se prvi puta na Hercegovački portal.