Trebinjac vozio migrante do Mostara, oni pobjegli i nisu mu platili

Vozio sam ih petoricu, kako smo se dogovorili, do Mostara. Dali su mi 50 eura da naspem gorivo, pa su navalili da produžim za Sarajevo. Tu sam stao na benzinskoj pumpi gdje je bila policija, koja je zatražila da izvadimo torbe iz prtljažnika. Njih četvorica su se razbježali brzinom svjetlosti na sve četiri strane. Nitko mi od njih nije platio i više ih ne bi prevozio, nema teorije“, počinje svoju priču za Radio Slobodna Evropa (RSE), taksista iz Trebinja koji je želio ostati anoniman.

On je iz Trebinja, grada na jugu Bosne i Hercegovine, prevozio migrante koji ilegalnim putevima ulaze u tu državu, mimo graničnih prijelaza.

Trebinjski taksist nije jedini koji je prevozio migrante.

Priča taksiste iz Bihaća

Kako kaže taksist iz Bihaća, na zapadu Bosne i Hercegovine, koji je, također želio ostati anoniman, prevozio je migrante prema Hrvatskoj.

Prevozio sam ih prema Velikoj Kladuši, onda i prema granici s Hrvatskom. Ne vidim ništa sporno u tome, jer im nije zabranjena sloboda kretanja“, kaže ovaj Bišćanin.

Nitko od taksista ne želi govoriti je li migrante automobilima krijumčare iz Crne Gore ili Srbije u Bosnu i Hercegovinu.

Prijave protiv više od 80 osoba

Prema podacima Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, u protekle dvije godine protiv više od 80 osoba je podignuta optužnica za krijumčarenje ljudi, uglavnom migranata.

Isti izvor navodi da je najviše krijumčara otkriveno na području Trebinja i da se u najvećem broju slučajeva radi o državljanima Bosne i Hercegovine.

Portparolka Granične policije BiH Franka Vican za RSE ističe da su u 2019. godini evidentirana 83 kaznena djela krijumčarenja ljudi, te da je podneseno 79 izvještaja nadležnom tužiteljstvu.

Evidentirano je 18 kaznenih djela, od kojih je podneseno 16 izvještaja nadležnom tužiteljstvu“, navodi Vican.

Istovremeno, u Ministarstvu unutarnjih poslova Unsko-sanske županije, na zapadu Bosne i Hercegovine, gdje se nalazi najveći broj migranata, kažu kako je najveći problem dokazivanje krivičnog djela-krijumčarenje migranata.

Kako dokazati krijumčarenje?

Ale Šiljdedić, portparol policije, za RSE kaže kako je u 2019. godini zabilježeno 13 krivičnih djela krijumčarenja migranata, što je, kako navodi, deset dijela više nego u godini ranije.

Određeni problemi se pokazuju u dokumentiranju ovih krivičnih djela, s obzirom da se prijevoz stranih državljana, odnosno migranata ne može smatrati krivičnim djelom, ako to nije dokazano kao namjera usmjerena prema ilegalnom graničnom prijelazu, odnosno da je za tu uslugu netko uzeo novac“, navodi Šiljdedić, objašnjavajući da se, ukoliko se migranti prevoze s jednog na drugo mjesto, ne može promatrati kao ilegalni čin.

Na pitanje, znaju li se cijene ilegalnog prelaska granice, Ale Šiljdedić iz Ministarstva unutarnjih poslova Unsko-sanske županije, kaže da je o tome nezahvalno govoriti.

Radi se o dogovoru odnosno pogađanju između migranata i prijevoznika. Koliko mi znamo, više se plaća prelazak preko granice između BiH i Hrvatske, a zatim i prelazak preko teritorije Hrvatske, nego za prelazak iz Srbije u BiH. Tako, gdje je veći rizik, više se plaća. Sigurno se radi o nekoliko tisuća eura“, dodaje on.

Pokušavao 11 puta prijeći granicu

Abdul Rauf iz Pakistana, polovicom prosinca 2019. godine, za RSE je govorio o krijumčarenju migranata. On sam je, kako je tada kazao, jedanaest puta pokušavao prijeći granicu prema Hrvatskoj.

Kada krijumčari voze ljude to košta oko 3.000 tisuće eura od Bihaća do Slovenije. Postoje krijumčari koji pripremaju ljude za bijeg preko granice autom. Kada skupe ljude, voze ih kamionima, zatvorene kao u kontejneru, i po osobi to košta oko 3.000 eura“, kazao je Abdul za RSE, 18. prosinca 2018. na Međunarodni dan migranata.

I Ale Šiljdedić, portparol MUP-a Unsko-sanske županije kaže kako se radi o međunarodno uvezanoj mreži krijumčara koji ostvaruju veliku imovinsku korist i koji su uvezani na cijeloj balkanskoj ruti – od Turske preko Grčke, Srbije, BiH preko Hrvatske do Italije.

Mi uglavnom prikupljamo podatke i dostavljamo ih nadležnim institucijama. Ako sumnjamo da je urađeno krivično djelo, tada se ulazi u istražne radnje“, ističe Šiljdedić.

Tri godine najviša kazna

Goran Čabrilo, inspektor u policijskoj upravi Trebinje naglašava da se policija u svom radu susreće s brojnim ilegalnim migrantima.

Do sada je pronađeno 328 ilegalnih migranata, najviše na području grada Trebinja, a zatim slijede susjedni gradovi Bileća, Ljubinje, Nevesinje, Berković i Gacko“, ističe Čabrilo za RSE.

Prema podacima Suda Bosne i Hercegovine, najveća kazna od tri godine je do sada izrečena krijumčaru, državljaninu Pakistana Usmanu-Ali Maqsood Ahmedu, koji je sklopio Sporazum o priznanju krivice.

U Sudu BiH, do zaključenja teksta, RSE nije mogao dobiti informacije kolike su zakonom propisane kazne onima koji krijumčare migrante.

Glavna tužiteljica BiH Gordana Tadić je krajem 2019. godine najavila da će u 2020. godini u okviru državnog Tužiteljstva biti osnovan poseban Odsjek za borbu protiv trgovine ljudima, s obzirom na veći broj slučajeva krijumčarenja migranata.

Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, u tijeku protekle dvije godine u BiH je registrirano više od 60.000 migranata.

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com