Turizam na dva kotača – budućnost i povezivanje

Značaj ciklo turizma za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini kao i za snažniju prekograničnu suradnju Bosne i Hercegovine sa zemljama susjedama, već godinama prepoznaje Europska unija, dajući podršku mnogim projektima.

To je, između ostalih, pokazao projekt ‘Bicikliranjem kroz povijest’, koji je putevima stare željeznice, popularno nazvane ‘Ćiro’ povezao BiH, Hrvatsku i Crnu Goru, ali i novi ‘Cycling Rural’, gdje su biciklističke staze povezale zapadnu Hercegovinu i Crnu Goru, otvorile nove mogućnosti suradnje u turizmu, dale zamah ruralnom turizmu i nadu za ostanak stanovništva, nova radna mjesta i unaprjeđenje turističke ponude.

Kako je za EU Info Centar BiH kazala Ana Soldo, voditeljica projekta ‘Cycling Rural’ koji se provodi na području Županije Zapadnohercegovačke (i Općine Herceg Novi u Crnoj Gori), projektom se unaprijedila već postojeća turistička ponuda i stvorio novi turistički proizvod.

-A to je ciklo turizam i bicikliranje našim ruralnim krajevima. Kroz ovaj projekt koji je financirala EU, napravljena je jedna nova turistička infrastruktura, uređene su biciklističke trase, izgradili mostovi, postavljena ciklo turistička signalizacija. Obučili smo 40 ciklo vodica iz BiH i Crne Gore, certificirane od Biciklističkog saveza BiH, rekla je Soldo.

Šimunović: Ciklo turizam već potvrđuje značaj

A kako ciklo turizam uistinu može značajno unaprijediti turizam i turističku ponudu lokalnih zajednica, govori načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović. Prema njegovim riječima, projektima suradnje na ovom polju između općina kao i prekograničnim projektima koje je značajnim dijelom financirala EU, turizam pozicionira na višu razinu.

Šimunović se tu posebno osvrće na projekt ‘Bicikliranjem kroz povijest’ kojeg je financirala Europska unija kroz Program prekogranične suradnje Hrvatske i BiH (2007.-2013.) i revitalizirao staru uskotračnu prugu ‘Ćiro’. Projektom se kreirala nova turistička ponuda i turističko-biciklističkim stazama povezao Mostar, Čapljinu, Stolac, Neum, Ravno i Trebinje do Konavala i Dubrovnika u Hrvatskoj te Boke Kotorske u Crnoj Gori.

-To je jedinstvena trasa, povijesno-kulturno-arhitektonsko-turističkog značaja, vrlo sigurna, s bogatim krajolikom i očuvanim prirodnim okruženjem. Srećom, uspjeli smo za ciklo turizam zainteresirati i gospodarstvenike, turističke djelatnike…tako da su i nekadašnji objekti željeznice pretvoreni u ugostiteljske. Stoga u ciklo turizmu vidimo veliku šansu, a za to imamo potvrdu u ukupnom broju dolazaka, broju noćenja, gdje su skoro polovica turista – ciklo turisti, kaže načelnik općine Ravno za Dnevni list.

S tim u svezi od podsjeća kako i u tom smislu lokalne zajednice igraju vrlo odgovornu ulogu.

-Imamo očuvanu prirodu, kulturno i povijesno bogatstvo, bogatu gastronomsku ponudu te ćemo i dalje inzistirati na unaprjeđenju i ovog vida turističke ponude, a posebno još tješnje suradnje između općina i zemalja susjeda, biciklističkih staza i turističkih ruta. Obveza lokalnih zajednica je da to održavaju, zaključuje Šimunović.

Toni Zorić, predsjednik biciklističkog saveza BiH, Mostarac koji je jedan od začetnika “renesanse” i afirmiranja biciklizma i ciklo turizma u Hercegovini, za Dnevni list kaže da je to dugoročan projekt, ali i da je pandemijsko vrijeme mnoge usmjerilo na bicikl.

-Razvijamo ga više od 10 godina, kako po pitanju profesionalnog biciklizma, tako i rekreativnog, ciklo turizma, te onog svakodnevnog, odnosno urbanog gdje motiviramo ljude na korištenje bicikla za odlaske na posao i svakodnevne obveze po gradu. Naravno, ovo posljednje će doći do izražaja tek kada grad Mostar dobije svoju mrežu biciklističkih staza i ljudi osjete sigurnost po pitanju bicikliranja po gradu. Pandemija jest aktivirala dodatni broj ljudi gdje su svi tražili bicikl više i vjerujem da su tu trgovine bicikala najviše profitirale. No, danas po završetku pandemije nemamo neku studiju o tome koliko se zapravo ljudi ostalo baviti biciklizmom i koliko ljudi i dalje koristi bicikl. Ovo bi doista bio zanimljiv podatak, kaže Zorić za Dnevni list.

On ističe da je biciklizam odavno u konstantnoj ekspanziji te kako ne vjeruje da će se zaustaviti u skorije vrijeme 

-Danas u turizmu je posebno popularna ciklo turistička ponuda i sve više agencija se okreće ponudi ‘outdoor’ aktivnosti, a svaki značajniji sajam turizma uključuje ciklo turističke ponude. Ne vjerujem da rekreativci i sportaši previše razmišljaju o brojkama ljudi koji se bave biciklizmom, tome su više okrenuti sportski radnici koji kroz svoja udruženja rade na promociji biciklizma. Ono iz čega zasigurno svi vidimo benefite i čemu se nadamo, jesu bolji uvjeti, jer više biciklista na ulicama znači veću kritičnu masu, a to će zasigurno natjerati gradove i općine na razmišljanje o boljim uvjetima za svoje građane, pa i za turiste koji posjećuju njihov grad, regiju ili zemlju. Više turista znači i više novca u proračunima, navodi predsjednik Biciklističkog saveza BiH.

-Nedavno sam dobio informaciju da kroz Ravno mjesečno prođe više od 1.000 cikloturista Ćirinom prugom. Budući da nemamo točne podatke i mjerenja, smatrao sam da je brojka uveličana. No, u rujnu i listopadu imao sam grupe koje sam pratio Ćirinom prugom i nemalo sam se iznenadio s brojem ciklo turista koje sam susreo na svom putovanju. Naviknuo sam s njima komunicirati i pitao sam ih kako su čuli za ‘Ćiru’ i imamo li neku reklamu za naše ciklo turističke ponude u njihovoj zemlji. Gotovo svi su mi odgovorili da je to marketing “od usta do usta”. Mnogi biciklisti i ciklo turisti na svojim blogovima i stranicama preporučuju bicikliranje kroz Hercegovinu i svi su impresionirani ljepotom naše zemlje i gostoprimstvom. Također, ako pogledate ponude turističkih agencija izvan BiH, vidjet ćete da mnoge od njih nude ciklo turistička putovanja kroz Hercegovinu. Sigurno je da nas je korona malo usporila po ovom pitanju, no sada je sigurno kako će ove brojke stalno rasti i imati ćemo sve veći broj turista u zemlji. Nedavno sam boravio u Mađarskoj gdje sam imao sastanke sa ljudima zainteresiranim da rade ciklo turističke aranžmane u Hercegovini, prije toga bio sam s Talijanima, a nakon nedavnog sajma turizma u Londonu moje kolege već rade na aranžmanima sa Španjolcima. Vjerujem da slijede izvrsna vremena za turizam u mojoj zemlji, vrlo je optimističan.

‘Ćiro’ najbolji primjer izvrsne prekogranične suradnje

Kaže da je ‘Ćiro’ najbolji primjer poveznice i izvrsne prekogranične suradnje između Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine kako bi se promovirali zajednički interesi, suradnja i uvažavanje, a želja je da kroz BiH prođe i EuroVelo ruta i to upravo Ćirinom prugom, a koja bi BiH  povezala i s mnogim drugim europskim zemljama. Zorić kaže kako se na tome radi.

No kako Hercegovina, ali i BiH ‘stoji’ s biciklističkim stazama?

-Kroz projekte je uređeno je jako puno ciklo turističkih staza koje povezuju sve one najbolje destinacije, kulturna i prirodna bogatstva koja vrijedi posjetiti u našoj zemlji. Na našoj web stranici www.herzegovinabike.ba imamo više tisuća kilometara ucrtanih biciklističkih staza, koje su opisane tekstualno, fotografijama, video materijalom i posjeduju GPX snimak kojeg posjetitelji mogu besplatno skinuti na svoje navigacijske uređaje i sigurno biciklirati. Stranica je na dva jezika i turisti imaju informacije što trebaju da posjete, gdje mogu jesti i degustirati lokalnu kuhinju,  imaju informaciju o objektima koji imaju ‘Bike Friendly Standard’ licencu i pružaju najbolju uslugu ciklo turistima. Moram kazati kako je web stranica doista posjećena, u ljetnim periodima bivamo zatrpani porukama i upitima i to nam i daje određeni vjetar za nastavak, zaključuje Toni Zorić.

Krešić: Obilježeno 280 kilometara turističkih staza – Ciklo turizam kao budućnost i povezivanje

Andrija Krešić, direktor turističke zajednice HNŽ-a ističe da je ciklo turizam jedan od grana budućnosti u turizmu te da su turistički djelatnici ove županije također prepoznali važnost u obogaćivanju turističke ponude i razvoju turizma, ali i povezivanju sa zemljama susjedama.

-Turistička zajednica HNŽ-a realizirala je projekte u cilju doprinosa razvoju ciklo turizma, čišćenju i obilježavanju biciklističkih staza. Do sada je TZ HNŽ putem ovih projekata obilježila 280 kilometara turističkih staza. Smatramo da taj svjetski trend svakako mora imati zasluženu pozornost u razvoju turističke ponude i turizma, kaže direktor TZ HNŽ.

Pri tom ističe kako ciklo turizam pridonosi i razvoju ruralnog turizma.

-Uvjereni smo da je razvoj ciklo turizma ozbiljno ulaganje u budućnost turizma uopće, a posebno jer naša županija obiluje kulturno-povijesnim i prirodnim bogatstvima, tradicionalnom gastronomskom ponudom itd., svemu što turisti žele vidjeti, doživjeti, okusiti. Moram kazati da su ‘ciklo turisti’ vrlo dobri gosti koji istinski žele upoznati podneblje i zemlju u koju dolaze. U tom smislu, ciklo turizam posebice pridonosi i prekograničnoj, turističkoj suradnji zemalja, kako susjeda, tako i šire, i to je još jedna od prednosti ove grane turizma, zaključuje Krešić.

Svako dijete sanja svoj bicikl

U suvremenom dobu gadgeta, ali i smanjene tjelesne aktivnosti, bicikl kod najmlađih i dalje ima svoje značajno mjesto. No, tu su i mnogi izazovi, a najveći od njih je kako osigurati uvjete kako bi se djeca što drže zadržala u sportu, ali i na biciklu kao sastavnom dijelu svakodnevnog života po uzoru na razvijene zemlje.

-Gotovo svako dijete sanja svoj bicikl i mislim da se to nikada neće promijeniti, bez obzira na sve gadgete koje danas imamo. Djecu svakodnevno vidimo na biciklima, no pravo pitanje je koliko dugo ćemo ih zadržati u biciklizmu? Kakve im uvijete dajemo? Jer zasigurno, kada dijete preraste one vožnje u dvorištu i krene voziti dalje, povećava se rizik i opasnost vožnji na prometnicama. Na nama je da im stvorimo bolje uvijete i zadržimo ih što duže u sportu i ‘outdoor’ aktivnostima, da im stvorimo mogućnost za siguran odlazak biciklom do škole po uzoru na mnoge europske zemlje. Znam da klubovi imaju velike probleme s privlačenjem djece u sportski dio biciklizma, jer zbog loše prometne infrastrukture i loših uvjeta svi zaziru od treninga s djecom na biciklima zbog visokog rizika i odgovornosti. Doista se nadamo kako će se to promijeniti u budućnosti, te da ćemo imati što više djece u sportu, Zorić govori o još jednoj sferi biciklizma.

Dnevni list / Foto: HerzegovinaBike.ba