Veliki petak: Vjernici moraju poštovati post i nemrs
Tijekom Velikog petka treba se suzdržati od poslova, osobito u poljoprivredi te slavlja. Zato je na taj dan obično tišina. Crkvena zvona miruju, orgulje ne sviraju, a oltar je prazan.
Vazmeno trodnevlje započelo je jučer Velikim četvrtkom, nastavlja se danas i traje tijekom Velike subote. Veliki petak se u tradiciji različitih krajeva obilježava na različite načine, no svima je zajednička činjenica da je ovo jedini dan u godini kad nema svete mise.
Naime, ovo je jedini dan u godini kad crkvena zvona miruju, orgulje ne sviraju, na oltaru nema križa, svijećnjaka i cvijeća, a u crkvi vlada tišina. Tihi su i vjernici koji ulaze. Šute i razmišljaju o žrtvi koju je Isus podnio za njih i sve ostale ljude na ovom svijetu. Dio obreda u crkvi su i otkrivanje Kristovog križa koji je prekriven platnom na Veliki četvrtak, klanjanje križu, molitva u tišini te sveta pričest.
Veliki petak je dan koji nas podsjeća na njegovu muku, raspeće i smrt. Od vjernika se na taj dan očekuju post i nemrs, no što to točno znači?
Ukratko, to znači da se na Veliki petak pojede jedan obrok u danu koji ne smije sadržavati meso i mesne proizvode.
Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali da to ne bude meso. Uočiti treba ovo: u dva dana ‘strogog posta’ (Čista srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego, zajedno, i post i nemrs! Znači: vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok, jer je post i ne jede meso, jer je nemrs.
– Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života: na Pepelnicu i na Veliki petak. Dobrovoljno ga mogu činiti i mlađi i stariji od ovih dobnih odrednica – dodali su.
Svaki petak je ‘mali Veliki petak’
– Petak nije odabran slučajno. To je dan Kristove muke i smrti na križu. Svaki je petak “mali Veliki petak”. Vjernik se kroz svoje odricanje sa zahvalnošću sjeća Kristova djela i na svoj skromni način uvećava dobrotu u svom krugu: odricanjem snažeći svoju volju, a dobrim djelima pomažući bližnjima. Imamo li na umu da to svakog petka, stoljećima, čini cijela Crkva, onda je to svojevrsni ‘toplotni udar dobrote’ na cijelom svijetu. Još nešto o svakom običnom petku.
Za naša područja u petak je nemrs, to jest ne jede se meso. Ali, ako je netko u takvim okolnostima da mora jesti meso (npr. na terenu, u bolnici, u menzi i sl.) može jesti meso, a mjesto toga se u petak treba odreći nečega drugoga (pušenja, pića, zabave…) ili učiniti neko dobro djelo (obilnija molitva, čitanje Svetoga pisma, posjet bolesnika, darivanje potrebnih…). Očito je: Crkva od svih traži ono što svi uglavnom i mogu. Ne pretjeruje, ali nam ne priječi samoinicijativu, to jest učiniti i više no što se traži – kažu u Župi Duha Svetoga Jarun.
Prva kršćanska zajednica prakticirala je strogi post
U povijesnim spisima stoji da prva kršćanska zajednica nije održavala mise niti ikakve liturgije na Veliki petak, a vjernici su strogo postili kako bi iskazali žalost, ali i odali počast Isusovoj smrti na križu. Krajem 4. stoljeća u Jeruzalemu se prakticiralo jutarnje klanjanje križu, a popodne služba Božje riječi s čitanjem Muke, što se kasnije proširilo i kršćanskim zapadom. Potom se do 10. stoljeća pojavila praksa podjele pričesti, u početku samo za svećenika, a kasnije i za vjernike. To se zadržalo sve do danas.
Post, koji je propisan za Pepelnicu i Veliki petak, znači da se katolici od 18. do 60. godine života (s izuzetkom bolesnika) taj dan smiju samo jednom do sita najesti, što ne isključuje i druge oblike odricanja (gledanje televizije, izbjegavanje zabava i sl.).
Nemrs, koji je propisan za sve petke u korizmi, znači odricanje od mesa toplokrvnih životinja, a obvezuje sve vjernike koji su navršili 14 godina. Za sve katolike Crkva u korizmenom vremenu propisuje “molitvu, post i dobra djela”. Tko post shvati kao zakon, dovoljno je da izvrši to što Crkva od njega traži.
Hercegovački portal
Objava Veliki petak: Vjernici moraju poštovati post i nemrs pojavila se prvi puta na Hercegovački portal.