VIDEO: Osmeročlana obitelj uzgaja koze i magarad; Godišnje proizvedemo od 40.000 do 50.000 litara kozjeg mlijeka

Osmeročlana obitelj kod Gruda dva desetljeća uzgaja koze i magarad Trenutačno je na imanju 150 koza i 15 magaradi te oko 120 jarića koji su se ojarili ove zime piše Ivan Kaleb za Večernji list BiH

Nasuprot dirigiranoj planskoj proizvodnji, koja je karakterizirala propala socijalistička i komunistička društva, slobodno tržište i natjecanje u gospodarskoj djelatnosti daje mogućnost ljudima da se individualno iskažu i potvrde u radu, osobnoj sposobnosti, kreativnosti i inovativnosti, što rezultira te donosi uspjeh i plodove u kvaliteti života pojedinca, obitelji i šire zajednice. Potvrdu toga nalazimo često u pozitivnim primjerima u našim sredinama, a jedan od takvih poželjnih i afirmativnih primjera i uspješnica je u hercegovačkome naselju Ploca, u MZ Drinovci, u općini Grude. Osmeročlana obitelj Ivice (50) i Renate (50) Tomas već se više godina bavi stočarstvom, konkretno uzgojem koza i magaradi, te joj taj posao omogućuje pristojan i ugodan život, kojim su, kao ljudi, zadovoljni, ispunjeni i ostvareni. Nakon prvotnih poslova uzgoja i prodaje povrća pa potom rada s bagerom i kamionom, sa sada pokojnim ocem Vinkom kreću u stočarstvo. Držali su krave, imali su ih najviše 27, to je trajalo desetak godina. No, 2005. godine počinju se intenzivno baviti uzgojem koza i magaradi. Prodali su kamion, bager i krave, novac uložili u gradnju staje i nabavu ostalog što je potrebno za farmu. Trenutačno imanje ima 150 koza i 15 magaradi. Tome broju treba dodati oko 120 jarića koji su se ojarili ove zime. U cjelokupnom poslu najveću zaradu i dobit donosi im kozje mlijeko.

Litra magarećeg mlijeka 50 KM

– Godišnje proizvedemo od 40.000 do 50.000 litara kozjeg mlijeka. Moje koze daju u prosjeku od 500 do 600 litara godišnje. Otkupljuje ga tvrtka Eko-sir Puđa Livno. S tom mljekarom odlično surađujemo, sve što proizvedemo – plasiramo, plaćanje je redovito, suradnja i povjerenje su na visini. Jariće prodamo, to je što se tiče zarade, rekao bih, nešto sitno, prodamo ih samo da ih se “riješimo”. Sebi ostavljamo pomladak, a ljudi kupuju neki manji broj za držati i odgajati, za meso, za ispeći… Sad je cijena kod nas 20 KM po kilogramu čistog mesa. To izađe oko 250 KM po jednom komadu, u prosjeku je težina od 12 do 13 kilograma čistog mesa. Ponetko dođe kupiti kozje mlijeko za obiteljsku potrošnju, prodajemo ga za 3,50 KM po litri. Magareće mlijeko proizvodi se u malim količinama, to je tako prirodno i genetski za te životinje. Primjerice, danas smo pomuzli tri magarice, nismo izmuzli litar mlijeka. Cijena magarećeg mlijeka je 50 KM po litri. Ljudi ga kupuju prvenstveno iz zdravstvenih razloga i potreba, poznato je da ono ima ljekovita svojstva za neke bolesti i zdravstvene tegobe. Uglavnom, najviše se traži u zimsko vrijeme, od studenoga do ožujka, kad je vrijeme virusa i gripe. Međutim, nije samo mlijeko financijska korist od magaradi, tu su i federalni poticaji za magarad kao autohtone životinje, što je važan i značajan čimbenik – objašnjava za Večernji list Ivica Tomas.

Obrt i razni poticaji, potpore

Pravo na potporu za uzgoj magaradi imaju stočari koji su u sustavu, registrirani kao obrt. Ivica i Renata imaju registrirani obrt i u sustavu su PDV-a. Ove godine federalni poticaj za magarad je 450 KM po grlu. To vrijedi za odraslo magare, koje je spolno zrelo, iznad dvije godine starosti. Ako uzgajivači nisu u sustavu, za njih su poticaji manji. Obitelj Tomas ima šestero djece. To je za današnji siromašni prirast i nepovoljne pronatalitetne prilike vrlo pozitivan ali, nažalost, i rijedak primjer koji izaziva divljenje i poštovanje. Četiri su sina i dvije kćeri: Ante (22), Vice (21), Ana (17), Ivan (15), Josipa (11) i Jakov (9). Od malih nogu, kako su rasli i razvijali se, svi su se postupno uključivali i uvodili u posao. Svi su oni u tome, kaže Ivica, a ova dvojica starijih, Ante i Vice, već su se zaposlili i rade u jednoj tvrtki, idu svakodnevno na posao, samo po potrebi, ako treba nešto pomoći, uskaču. Upitali smo može li se živjeti od tog posla, kakav je standard obitelji Tomas i hoće li se netko od djece u budućnosti baviti stočarstvom i nastaviti obiteljski obrt i posao koji su stvorili i izgradili roditelji. – Nismo mi naučili na nešto veliko i posebno, a mogu reći – dobro nam je. Nekomu bi to bilo malo i slabo, a nama je dobro, zadovoljni smo. Sve je u glavi, da imaš milijune, ako si nezadovoljan, bit ćeš nezadovoljan. Ako si Bogu zahvalan na životu, na svemu što si napravio, bit ćeš zadovoljan. Ako je nekad malo i teže, prođe to, faza u životu, i živi se dalje. Šestero je djece, posao kod svoje kuće, to je velika milost. Još su mladi, ne može se sad znati hoće li se netko od njih posvetiti ovom poslu. Ova dvojica starijih trebaju još sazreti, formirati se. Zapažam da je Jakov zainteresiran, voli mehanizaciju i oko toga raditi, voli životinje, ali prerano je zaključivati – konstatira Ivica. Na kraju je naglasio da stočari od FBiH, uz navedenu potporu za uzgoj magaradi, dobivaju i poticaje po grlu za uzgoj koza i poseban iznos po litri za proizvodnju kozjeg mlijeka, a od ZHŽ-a također poticaje za proizvodnju kozjeg mlijeka  i subvenciju pri nabaci mehanizacije.