Hutovo blato zaštititi kao prirodnu vrijednost i značajan turistički resurs
Drugi veljače svake se godine obilježava kao Svjetski dan močvarnih staništa, čime se javnost podsjeća na datum potpisivanja Ramsarske konvencije, najstarijeg međunarodnog sporazuma sklopljenog isključivo radi zaštite ekosustava te jedine međunarodne konvencije čija misija adresira točno određeni tip ekosustava, piše Večernji list BiH. Ovogodišnje se obilježavanje odvija pod sloganom “Močvare za smanjenje rizika od katastrofa”, čime se želi podsjetiti kako su ova staništa bitna ne samo za bioraznolikost, nadzor poplava te obnovu i pročišćavanje podzemnih voda, nego i za globalni problem današnjice – ublažavanje klimatskih promjena.
Od zaštite do samoodrživosti
Koliko se značaja pridaje ovoj temi u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i kakva je budućnost Hutova blata, kao jednog od tri bosanskohercegovačka močvarna staništa s popisa svjetskih močvarnih staništa od međunarodne važnosti, pokušali smo doznati od Ajdina Teletovića, županijskog ministra trgovine, turizma i zaštite okoliša. – Zaštita i očuvanje močvarnih staništa Hutova blata visoko su na ljestvici prioriteta Ministarstva i Vlade HNŽ-a, ne samo kao prirodna vrijednost od međunarodnog značaja, nego i kao značajan turistički resurs, kazao je za Večernji list ministar Teletović potkrijepivši te riječi činjenicama koje su, smatra naš sugovornik, u javnosti prošle gotovo nezapaženo. Između ostaloga, navodi kako je u listopadu prošle godine Skupština HNŽ-a jednoglasno usvojila prostorni plan područja posebnih obilježja za područje od značaja za HNŽ “Park prirode Hutovo blato” za razdoblje do 2023. godine, a ovih je dana Ministarstvo u proceduru usvajanja uputilo i prijedlog plana upravljanja ovim područjem. Time se, ističe ministar, stvaraju pretpostavke ne samo za zaustavljanje ekološke i biološke degradacije i očuvanje ovog visokovrijednog prostora, nego i otvara put održivom gospodarskom razvoju i samoodrživosti javnog poduzeća koje upravlja ovim zaštićenim prostorom. Naš sugovornik podsjeća kako je u tijeku i donošenje novog županijskog zakona o zaštiti prirode, koji je potkraj godine usvojen u formi nacrta, a predložena rješenja otvaraju i nove mogućnosti za jačanje i samoodrživost zaštićenih područja. Zaštita močvarnih staništa, ali i prirode i okoliša općenito, nesumnjivo je jedna od najzahtjevnijih i najsloženijih aktivnosti koja zadire u sve dijelove organizacije današnjeg društva i iziskuje značajna financijska sredstva.
Subvencija Vlade HNŽ-a
Budući da su poznati problemi s kojim se susreću javna poduzeća koja skrbe o zaštićenim dijelovima prirode, zanimalo nas je izdvaja li i koliko Vlada HNŽ-a za zaštićena područja. Naš sugovornik ističe kako su postojeća dva parka prirode, u kojima Hercegovačko-neretvanska županija crpi osnivačka prava, već dulji niz godina prepoznata u proračunima HNŽ-a kroz subvencije javnim poduzećima koja njima upravljaju, a ukupna godišnja izdvajanja za te namjene iznose 216.000 KM. – Kada je riječ o Hutovu blatu, uprava javnog poduzeća najodgovornija je kako za zaštitu i očuvanje tako i za održivo korištenje resursa ovog ramsarskog područja. Vlada HNŽ-a preko resornog ministarstva, a preko subvencije javnom poduzeću, pomaže upravi u obavljanju temeljne djelatnosti parka, odnosno očuvanju i unapređenju prirodnih vrijednosti područja. Na godišnjoj razini riječ je o subvenciji u visini 160.000 KM, što svakako nije dovoljno, ali je dobar i siguran temelj za traženje drugih rješenja, ističe ministar Teletović naglašavajući kako je nakon izuzetno uspješne 2016. godine, u kojoj je Vlada u cijelosti stabilizirala županijske javne financije, ovom javnom poduzeću rebalansom proračuna za 2016. odobreno i dodatnih 30.000 KM. Na kraju razgovora s povodom ministar Teletović izrazio je uvjerenje kako će i u budućnosti postojati konsenzus oko značaja močvarnih područja za nas i našu budućnost jer, kako kaže, nitko ne želi da ova područja postanu dio crne svjetske statistike, prema kojoj je u posljednjih 50 godina izgubljeno 50 posto močvarnih područja u svijetu.
Autor: Frano Matić | vecernji.ba