Petak, 1 ožujka, 2024
Društvo

Košnice u Hercegovini su pune meda te će i vrcanje potrajati

Kada su krenule priče o lošoj godini u pčelarstvu, zbog situacije u Bosni, razgovarali smo s nekolicinom čapljinskih pčelara, koji su govorili o suprotnim trendovima. Najoptimističniji među njima Ivo Matić iz čapljinskog predgrađa Grabovine, koji je najavljivao dobru godinu čak i rekordnu nakon 2010. Da bi svoje tvrdnje potkrijepio primjerom Ivo nas je obećao pozvati na jesensko vrcanje (odvajanje meda od saća op. a.), Gospodin Ivo je održao obećanje, ovih dana pozvao nas je na taj za mnoge pčelare tajni dio posla. Pčelari imaju svoje navike koje uz ostalo podrazumijevaju, da im se drugi makar i pogledom „ne miješaju u posao“. Dok smo zagledali što bi moglo biti šta, Ivo je krenuo s pričom:

Drača i medič

   „Ova godina je počela s puno kiše, rano smo razvili pčele, imali smo jedan problem što su pčele rano krenule u rojidbu, ali spretni pčelari to su spriječili. Kad su stale kiše ja sam govorio pčelarima da će biti ekstra godina jer kada je puno kiše tada ima i meda. Tako je i počelo, kadulja je radila, nije obilno, ali je bilo prilično dobro, iza toga je radila drača, pa medič. (Medič – medljikovac je med koji nije proizvod cvjetnog nektara, neko medne rose, koju izlučuju biljne uši i ostali biljni insekti, a smatra se izuzetnim op. a.). Hercegovina je ove godine dala zaista fino meda. Iza toga smo otišli u Bosnu, gdje su bile ogromne kiše, tonula su polja Livno, Duvno, Grahovo. Ja kolegama pčelarima govorim – vidjet ćete meda, pet godina nismo vrcali livadu u Bosni, ove godina će biti nešto ekstra. Tako se i poklopilo, bilo je ekstra meda na livadi, pa nam je godina bila jedna od najboljih. Možda su bile 2010, 2014, 2017. i ova godina, to su te medne godine. Baš je bila ekstra dobra. Kasnije je krenuo vrijesak, počeo je dobro, ali je naišao jedan toplotni udar, pa iza toga jedno sedam dana bura, pa je prekinulo, ali bilo bi previše da je još i vrijesak dao.

-Kažu da je u Hercegovini posebice dobro dala drača?

-Drača je dobro dala, posebice kasna drača. Ekstra je dala, a nastavio iza nje medič.

-Medič, medljikovac, je svojstven samo za ovaj dio Hercegovine?

-Pazite, medič je svojstven od Dubrovnika do Splita, primorski dio gdje god ima kljena (klena op. a.). Zna i dub (hrast op. a.) baciti medič, ali kljen je specijalista za te stvari.

-Jeste li vi uspjeli razdvojiti te različite medove, odnosno jeste li imali rana vrcanja?

-Ja držim pčele na tri lokacije u Hercegovini. Jedne su u Broćancu gdje su kadulja i drača same, tu nema nikakve druge paše. Taj sam razdvojio, kadulju i draču. U Hrasnu sam imao jedna pčelinjak, gdje su bili drača i medič. Tu je slabije kadulje. Jedan pčelinjak sam imao na Hotnju, na području Dubrava, tu je pretežno drača.

-Je li na svakom bilo unosa?

-Na svakom je bilo fino unosa, Hrasno je dalo dva vrcanja, ovi drugi su dali po jedni vrcanje.

-Dakle, ove godine imate i rijetke cijenjene medove od kadulje i mediča?

-Imam, imam tri četiri vrste meda, sad zasad.

-Vi u pčelarstvu imate i neke inovacije, bar tako smo čuli?

Inovacije u pčelarstvu

-Ja radim na sebi svojstven način. Radim selektivnu maticu, koja daje od 30 do 50 posto više prinosa, nego obična matica. Selektiram, radim za sebe matice, počnem u četvrtom mjesecu. Napravim sto rojeva, ti rojevi nekada daju i po tonu meda. Nema meda bez selektivne matice! U Čapljini me u tome prati Nikola Matić, mladi pčelar poznati sportaš, boksač. Ja sam dosta naučio od Vinka Bušića iz Imotskog i Ferida Vlagića iz Tuzle, najboljeg pčelara u Bosni i Hercegovini. U pašu idem s jednogodišnjom maticom, sigurno s tim postižem najmanje 40 posto više prinose nego drugi pčelari.

-Zašto pčelari teško usvajaju nova znanja?

-Puno je među pčelarima ljubomore i zavisti. Kod mene tko god dođe ja ću pokazati šta radim i kako radim, naravno tko je dobronamjeran. U zadnje vrijeme svak je krenuo u pčelarstvo, oni misle da se tu nagrabi novca, međutim treba čekati dobru godinu kao što je ova. Jako sam jako zadovoljan godinom, a ni proteklih godina nisam bio bez meda, zahvaljujući činjenici da radim s mladom maticom. Mlada matica daje med. Sjećam se predavanja s „Ambrozijane“ u Metkoviću, kada se jedan stručnjak iz Slovenije zapitao – Koja žena ljudi, rađa, mlada ili stara? Mlada žena rađa, pa tako i mlada matica“.

Inače, za razliku od Hercegovine, bar one zapadno od Neretve, u Bosni za pčelare ova godina nije bila dobra. Ivo Matić nam na rastanku reče – lani je bilo obrnuto, meda je Bilo u Bosni, a slabo u Hercegovini.

Tekst i foto: D. Musa


WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com