Rezidba voću daje kvalitetu, diktira cijenu, privlači kupce

Oko rezidbe voća u Hercegovini još uvijek postoje određene dvojbe, tradiciji skloni pribjegavaju minimalnim zahvatima, dok novija stremljenja idu za rezidbom što se kaže do debla. U tom pogledu zanimljivo je iskustvo Hivzije šatora iz Lokava kod Čapljine, koji ima nasad smokava od tri hektara. Kad je rezidba u pitanju Hivzija je rezolutan:

Za svako voće na kugli zemaljskoj vrijedi – što bolje orežete plod je kvalitetniji

„Rezidba, naši stari preci nisu to radili nikako, nisu ni znali redi čega treba rezidba. Za svako voće na kugli zemaljskoj vrijedi – što ga bolje orežete to plod automatikom mora biti krupniji, mora biti kvalitetniji. Što god više skinete mase s voća bilo kojeg, plod mora biti kvalitetniji. Rezidba biljki daje dodatnu snagu ljeti na mladar, na lastar (jednogodišnji izdanak – grana). Daje joj snagu, lastar na smokvi kod mene, nekad manje nekad više otkinem makazama, bude lastara od tri metra. Tu mora smokva biti k’o šaka! Mora. Onda nema problema s prodajom, nema problema s cijenom, kupiš kupca, kupiš onog zadnjeg konzumenta, svakoga kupiš kvalitetom.“

-Vi ste jedan od rijetkih ljudi u BiH koji primarno živi od smokava, kako?

-Većina su smokve, imam ja i trešanja dosta, šta je dosta, pod navodnicima, dosta je recimo trista komada koliko imam trešanja, ali zato smokava  imam četiri puta više.

-Što je lakše raditi i gdje je bolja para?

-Kako bi sad to definirao, recimo trešnja zna sazreti sva i dođete trešnji  i oberete je, nema više gotovo, završeno, dok smokvu berete od 18 do 22, 23 puta, vodim ja evidenciju, znači svako treći dan bereš smokvu. Isto k’o muža krave, stalno, stalo muzeš. Smokva financijski može više domaćina poduprijeti nego trešnja.

-Danas i trešnji treba zaštita?

-Obavezno, sve više i više, vrijeme kako dolazi, ljudi pričaju da se neće moći ubrati ni jedna ako ne bude zaštite i ‘ko zna koliko puta.

 Smokvi dovoljna dva polijevanja u fazi razvoja prvih listova

-Koliko polijevanja je po vama, optimalno?

-Kod smokava ako su zdrave, po meni dovoljna su dva polijevanja u zelenoj masi, treći, četvrt i peti list kad udari. Trešnji se mora i zimsko polijevanje vršiti, nekada i dva puta, pa u cvatu još dva puta. Po meni ne može trešnja proći bez bar četiri polijevanja. Došlo tako vrijeme. Naši ljudi u vlasti, u državi, sve više će morati voditi računa o poljoprivredi, i ovako narod bježi od poljoprivrede, otići će nam i ovo što je ostalo.

Zanimljivo, gospodin Šator je kupio stroj koji melje orezane grane smokava, uglavnom su to jednogodišnji izdanci, a dobivenu smjesu rasipa oko stabala za gnojidbu voćnjaka. Reklo bi se da je vodeći proizvođač smokava u BiH zaokružio cijeli sustav.

Tekst i foto: D. Musa (Večernji list)